[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Jednom mi je jedan profesor s fakulteta, kada smo se vidjeli nakon 15 godina rekao da je tužan i žali za starim generacijama. Kaže da smo tada raspravljali na nastavi i da smo imali u sebi žar ÄuÄ‘enja koja pokreće filozofiju i psihoterapiju. Rekao je da danaÅ¡nje generacije na predavanjima bulje u mobitel i nemaju pitanja. Ako ste radili kao profesor u Å¡koli, mogli ste zamjetiti ovu pojavu. Kada stvorite nihilistiÄko obrazovanje dobijete i primjerenu reakciju. Kada se zalažete za druÅ¡tvo bez vrijednosti stvari se reakcija i izgled druÅ¡tva koju utjelovljuju danaÅ¡nja djeca.
Mogli bismo sada ovdje žalovati za proÅ¡lim vremenima, ali u sociologiji postoji pojam za doba u kojem živimo, a zove se postmodernizam u kojem su se ljudi razoÄarali u ideologije i žive u odreÄ‘enom nihilizmu ili ravnoduÅ¡nosti koja je puno opasnija od ideologije jer ona simbolizira duÅ¡evnu razoÄaranost Äovjeka u život, on viÅ¡e ne slavi život.
 K.N. Rao kao najpoznatiji jyotish majstor održao je prvi i zadnji puta predavanje osamdesetih godina proÅ¡log stoljeća u Los Angelesu i zamjetio je ovaj problem. Rekao je da ovdje ljudi nemaju žar za znanjem i spoznajom i od tada viÅ¡e nikada nije na Zapadu održao niti jedno predavanje. Naravno, mogli bismo reći da je to pretjerivanje, ali svatko tko daje znanje svjestan je ovog problema, nezainteresiranosti i povrÅ¡nosti koja pripada Edipovoj fazi razvoja Äovjeka koji se hrani užicima i tako ostaje u majÄinom zagrljaju, bez odgovornosti i stava.
Sve ima svoje posljedice, majka frustracije je oÄekivanje Edipa koji traži i uzima, a ne vidi da ono Å¡to sam daje ustvari je ispunjeno uvjetovanjima. To je danaÅ¡nja davanje u odnosu kao pravilo. Često na savjetovanjima sluÅ¡am zamjerke o tome koliko se dobiva od partnera. Kada postavim pitanje Å¡to vaÅ¡ partner voli ili o kojim temama volite raspravljati koju intimu volite dijeliti, mnogi ostaju zateÄeni pitanjima tj., ne razumijevanje nitko ne povezuje s Edipovom fazom razvoja. Edip gleda koliko prima on se tako Å¡titi od odgovornosti i sjedi ispod suknje majke. Odgovornost znaÄi samostalnost i davanje sebe, a ego funkcionira na tome koliko dobiva i mjeri koliko mu je drugi dao.
DanaÅ¡nji Äovjek nije u stanju imati prijateljstva, a kamoli odnose jer ljudi koji ne žude za znanjem, ne mogu shvatiti razine odnosa i kako odnos funkcionira. Jednodimenzionalna komunikacija u kojoj pitam partnera kako si i voliÅ¡ li me, predstavlja odreÄ‘eno mehaniÄko zatupljivanje koje vezu pretvara u mehaniku.
“Dao sam, ali nisi Äula rijeÄi moje duÅ¡e. Bio je to pogled u koje sam shvatio da duÅ¡a mora plodove tražiti unutar sebe, tek poneka duÅ¡a koja Äuje ovu unutarnju rijeku može doći u moju blizinu katedrale koju sagradih u sebi. “
ÄŒovjek je padao puno puta kroz povijest, padao je u podumklost, a sada u nihilizam, ali treba uzeti u obzir da je to faza razvoja. U Srednjem vijeku ljudi su vjerovali da su sva djeca Božja i pod zaÅ¡titom SveviÅ¡njeg koji ih je pripremio za vjeÄno blaženstvo; i svi su toÄno znali Å¡to bi trebali Äiniti i kako bi se trebali ponaÅ¡ati kako bi izaÅ¡li iz pokvarenog svijeta u nepotkupljivu i radosnu egzistenciju. Takav život nam se viÅ¡e ne Äini stvarnim, Äak ni u naÅ¡im snovima, kaže Jung. Uspon sekularizma igrao je znaÄajnu ulogu u nastanku duhovnog problema.
Moderno druÅ¡tvo nastalo je za vrijeme industrijske revolucije, kada su veliki dijelovi stanovniÅ¡tva otjerani sa sela u velike gradove u potrazi za poslom i tako se rodilo masovno druÅ¡tvo. Podjele rada i odvajanje od suÅ¡tine života, donijele su opasne probleme gdje je pojedinac postao nestabilan, nesiguran i sugestivan. Å to je masa ljudi bila veća, to se pojedinac viÅ¡e poniÅ¡tavao. Uz to, dogaÄ‘ao se uspon racionalnog i znanstvenog naÄina razmiÅ¡ljanja koji je pratio industrijsku revoluciju i tijekom vremena stvorio se nesiguran i sit Äovjek nezaintersesiran za bilo Å¡to. Vjera da će znanost donijeti promjene, donijela je stvaranje mase i gubljenja važnosti pojedinca i njegove moći. Danas ljudi ne vjeruju u svoju individualnost i tu nastaje problem koji nas odvlaÄi u depresiju, psihozu i neurotiÄno druÅ¡tvo. Povratak je moguć jedino ako pojedinac poÄne tražiti svoju individualnost i ono Å¡to ga je u djetinstvu Äinilo posebnim. Radom na tom principu donijet će nam druÅ¡tvo individualaca koji razvija svoje sposobnosti i briÅ¡e masovonost, gdje se pojedinac ne pokorava vanjskim nametnutim normama već svojoj unutarnjoj kreativnosti koja ga budi iz masovnosti koja stvara nihilizam. Na ovom principu je stvoren Äovjek i jedino ako slijedi individualnost moguće je zdravo druÅ¡tvo. Ovako kada je Äovjek odvojen od prirode i od svojih korijena, on sliÄi viÅ¡e nižem biću i tako ne razumije da ne može steći poÅ¡tovanje bez kojeg niti jedan pojedinac ne može stvoriti zdravu osobnost. Pozvani smo na individualnost koja nas Äeka unutar grudima da se posaÄ‘eni cvijet razvije, ne mora uvrnuti u nihilizmu.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
Â