PoÅ¡to ne volimo sebe ljudi su skloni vraćati se u stanja zaboravljanja. Da li se radi o alkoholu, opijatima, drogi, Äežnji da otputujete negdje daleko kako bi pobjegli od sebe i druÅ¡tva u kojem se nalazite? Ili se radi o prekomjernoj potrebi za seksom, gdje se isto tako pokuÅ¡avate izgubiti u strasti umjesto u voÄ‘enju ljubavi Å¡to je teže jer trebamo osjećati i davati. Želja za zaboravljanjem nastaje jer se osjećate prazni; imate osjećaj da vas jednostavno nema. Osjećate niÅ¡tavilo i to niÅ¡tavilo postaje neÅ¡to Å¡to podsjeća na ponor. ÄŒim ste blizu ponora, prestraÅ¡ite se i pokuÅ¡avate bježati u sve vrste pijanstva koje druÅ¡tvo proizvodi.
Duboko u Äovjeku se nalazi praznina: zbog toga ste u bijegu od vlastite dubine i praznine. Buddha je taj ponor ili prazninu zvao “ne-sopstvo†– annata. Kada meditirate, nitko unutra ne postoji osim praznine. Kada pogledate u nutrinu, vidite beskonaÄni prostor – unutraÅ¡nje nebo, ponor bez kraja. Dok gledate u tu zastraÅ¡ujuću dubinu, poÄnje vam se mutiti u glavi, te bježite. Gdje god se u sebi okrenete, ta vas praznina prati, ali to je vaÅ¡a priroda, Meditacija nije niÅ¡ta drugo nego približavanje vlastitoj unutraÅ¡njoj praznini. Ona je prepoznavanje, življenje unutar toga, a velika većina izbjegava isto, zato kada vidimo da netko hoda sam, primjerice Å¡umom, osjećamo nelagodu, pitamo se zaÅ¡to hoda sam? Mi imamo kolektivan strah od osjećaja samoće i praznine. Ipak, nakon dužeg meditiranja i konstantnog vježbanja, praznina se preobražava u puninu života. Kada ne bježite, ona postaje Äudo u kojem poÄinjemo uživati jer ona je sama po sebi Äista i neokaljana. Praznina ne može biti okaljana niÄim jer je prazna. RaÅ¡irena kriza sterilnosti u suvremenoj svijesti optereÄena je skepticizmom i materijalizmom. Suvremena praznina potiÄe tjeskobu, oÄaj, gubitak smisla i ovisnost. Ta nas praznina uranja u Äežnju za Erosom. Eros nam pomaže da radimo na snovima, aktivnoj imaginaciji, kreativnom izražavanju i aktivnim radom na odnosima može stvoriti transformaciju. Jung kaže da taj proces “ubrzava sterilnu divljinu duÅ¡e kao Å¡to kiÅ¡a ubrzava zemlju”. U snovima se tada javlja mandala, simbola Jastva koje pokazuje naÅ¡e povezivanje s psiholm ili duÅ¡om. “
Za kraj zakljuÄiti ćemo o praznini kroz aspekt Anime i ženskog citatom Junga: “Praznina je velika ženska tajna. To je neÅ¡to apsolutno strano Äovjeku; ponor, neispitane dubine ili yin (yin-yang aspekt). Jadnost ove isprazne niÅ¡tavnosti ulazi u njegovo srce (ovdje govorim kao muÅ¡karac) i Äovjek je u iskuÅ¡enju reći da to saÄinjava cijelu “misteriju” žene. Takva žena je sama sudbina. ÄŒovjek može o tome reći Å¡to mu se sviÄ‘a; biti za ili protiv, ili oboje odjednom; na kraju on pada, apsurdno sretan, u ovu jamu, ili, ako ne, propustio je i zeznuo svoju jedinu priliku da od sebe napravi Äovjeka. U prvom sluÄaju ne može se opovrgnuti njegova luda sreća, a u drugom se njegova nesreća ne može uÄiniti vjerojatnom. “Majke, majke, kako to jezivo zvuÄi!” IstoÄnjaÄka praznina ili praznina meditacije jest uranjanje u vjeÄno žensko ili Animu u kojoj su alkemiÄari pronaÅ¡li svoj smisao potrage.
Nikola Žuvela