[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Budizam pogotovo moderni budizam koji je usmjeren samo na praksu i rada s emocijama, smatra da je izvor svih naÅ¡ih svakodnevnih problema i patnje nekontrolirana želja, koju joÅ¡ zovemo i vezanost. Budizam je doista jednostavan ali ustvari dubok. Jung je zbog te jednostavnosti Äesto budizam zvao kao umjetnost, u smislu, da nekada u nekim pitanjima ostaje nejasan, odnosno mnogi ljudi koji su ateisti budizam odgovara zbog toga Å¡to nirvana nije prepuÅ¡tanje ekstazi s Bogom, ali taj jednodimenzionalni pogled je klopka u koji većina upada. Jedan Guru je rekao da budizam postoji za one ljude koji nemaju povjerenje u unutarnje Jastvo, te da je to metoda za logiÄke i racionalne ljude koji su morali imati svoju metodu. ja bih rekao ono Å¡to je Budha rekao a to je da ljudi izgube puno vremena u teoloÅ¡kim raspravljanjima jer to je obrambeni sistem od rada na sebi.
Budha smatra da nas na aktivnost potiÄu želje i da bismo ih ostvarili, mi se okrećemo nedjelima. Budha ne moralizira nego konkretno nas poziva na logiÄko razmiÅ¡ljanje tj., da sagledamo kako naÅ¡i problemi proistjeÄu iz želja i tako donosimo krive odluke. Ipak, nakon Budhine smrti njegovi nasljednici su pripisali monasima Äak 700 pravila koje ne smije povrijediti, te je napomenuo da će njegov nauk vrlo brzo pretvoriti u religiju.
Neispunjene želje donose neugodne osjećaje, poput maloduÅ¡nosti, a njen uzrok osim želje je uskogrudnost stavova. Svaki gubitak donosi jaku patnju ali da kojim sluÄajem razumijemo želje to nam se ne bi dogaÄ‘alo. Kad izgubimo stan poput onih u kojima nam banka zapljeni stan, izgubimo posao, dolazi do patnje, ljutnje i mržnje. Ako pogledamo danaÅ¡nji svijet, kriminalne djelatnosti, sukobi i dolaze iz želje za ispunjenjem materijalnog raja u kojem ustvari patimo od toga da budemo prihvaćeni. Sve probleme koje ćete sagledavati dolaze iz želje, koliko god to bilo banalno, ali ako vam se nije ostvarila želja dolazi sigurno osjećaj nelagode. S druge strane, arhetipovi su samo utjelovljenja onoga Å¡to želimo.
Dakako, Budha pojednostavljuje, Å¡to nekada može biti i zamka pogotovo kod nas Zapadnjaka koji stvari shvaćamo doslovno pa tako primjena budizma doslovno može se pretvoriti u fanatizam. Naglasak je na shvaćanju i promatranju, odnosno budistiÄka meditacijska praksa najviÅ¡e stavlja naglasak na promatranju procesa unutar uma. Ipak, Budha govori o bhavanga soti ili kolektivnom nesvjesnom, te je napravio i teoriju abidhama odnosno to je teorija osobnosti u kojoj je shvatio da postoje razliÄiti tipovi ljudi gdje svatko treba istinu tražiti na temelju koji je ustvari tip. Dakle, povrÅ¡inski je budizam jednostavan, ali kada uÄ‘ete u dubinu tog sustava onda vidite da je njegov princip Äisto psiholoÅ¡ki, dok su mnogi, kako je rekao i Budha, budizam pretvorili u nauku, a time se Budha nije bavio i bio je najžešći protivnik takvog pristupa. Zato je rekao da će budizam izgubiti svoju snagu Å¡to se i dogodilo.
Zato je bitno uvježbavati meditaciju. Ne treba slijediti niti jednu religiju, važno je vidjeti da problemi ne postoje van svijeta, već su dio naÅ¡eg uma koji proživljava neugodne osjećaje. Kad kažemo imam problem, naÅ¡ um ima problem. Dakle, dolazite do neugodnog osjećaja ne razumijete ga, nemate praksu vaÅ¡ je um rastrojen i ne može se dovoljno smiriti kako bi sagledali kako je do problema doÅ¡lo. S druge strane, ono Å¡to ljudi uopće ne razumiju jest da kada imate neugodan osjećaj on je problem krivog razmiÅ¡ljanja. Recimo, kažemo jadan on siromaÅ¡an je. Budha ili Jungova psihoterapija problem stavlja u samog Äovjeka, odnosno takav osjećaj jest uvjerenost u žrtvu i nemoć, tj. kako Budha kaže, ako imate dvije ruke one mogu grliti i pomagati, ako imate um s kojim možete uÄiti i usta s kojim možete izricati ljubav vi ste bogati. Nikada ne sažalijevajte jer to je osjećaj u kojem mislite da ste neÅ¡to viÅ¡e, odnosno ne vidite da ste pod potpuno vlašću ega koji misli da postoje kategorije.
Većina ljudi traži krajnje poistovjećivanje u krivim stvarima zbog toga što pogrešno vjeruju da su vanjski problemi njihovi problemi.
Kao rezultat toga, nema kraja patnji i problemima. Prema uÄenju budizma ljudi su povezani s nekontroliranom željom za užicima samsare, a potrebno je održati snažnu želju za odbacivanjem korijena patnje – nekontrolirane želje. GreÅ¡ka koju ljudi Äesto Äine kada se okreću religiji ili u ovom sluÄaju budizmu jest asketima i doslovno shvaćanje odricanja. Radi se o umskoj navici, vanjska je ionako posljedica. Ako promatrate onaj dio vaÅ¡eg uma koji vas manipulira tako da ste prema njemu ravnoduÅ¡ni tada će nastupiti spoznaja. Ako se okrećete onoj praksu u kojoj oblaÄite halju, kršćanstva, hinduizma, budizma, ili islama, onda ulazite u formu koja onda postaje važnija os sadržaja. Dakako, niti jedna religija nije osloboÄ‘ena rituala i teÅ¡ko je ustvari pronaći praktiÄara koji je izvan tradicije, no, za one koji su blizu toga da shvate kako je patnja suviÅ¡e okupirala vaÅ¡ život, traženje sebe jedino može biti pokrenuto ako shvatite da je dugotrajna praksa meditacije ili neke druge tehnike u kojoj promatrate svoje emocije i prihvaćate ih, na pravom ste putu da shvatite kako je život konstruiran jedino za spoznaju iluzije.
Nikola Žuvela
Narudžba knjiga: nikola@vedski-jyotish.net
