[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Dune film D. Lincha iz 1984.g. nije stekao baš veliku popularnost dok je nešto bolje prošao s režiserom  Denisom Villeneuveom koji je napravio remake.
U filmskoj umjetnosti David Linch je pomaknuo granice spajajući arhetipsku stvarnost i vjeÄite teme: oduzimanje slobode, iskoriÅ¡tavanje ljudi, bijeli Spasitelj, te borba dobra i zla kao vjeÄiti principi koji posljediÄno stvaraju junake ili “nadljude”.
Homerski ep i znanstvenofantastiÄni roman u kojem Frank Herbert spaja spomenute suprotnosti, da bi bio uspjeÅ¡an mora izvući najbitnije, a sama kvaliteta filma govori je li u tome režiser uspio ili ne. Film je ispunjen Jungovim arhetipovima od Spasitelja do iskopavanja zaÄina koji simbolizira alkemijsku potragu pratvar. SimboliÄki, potraga za vjeÄnim životom. Svakom orginalnom djelu, arhetip u nama daje snagu i pokretanje onog Onostranog. Naime, zaÄin koji kopaju u dinama Arrakisa podsjeća na potragu ÄovjeÄanstva za duÅ¡om i sobstvom dok je veliki crv, Äuvar nesvjesnog poput alkemijske zmije koja jede svoj rep, ustvari Äuvar zaÄina koji nam može oplemeniti duÅ¡u, alkemijsko zlato, dijelove osobnosti koji joj daju savrÅ¡enstvo.
Prvi dio filma se bavi inicijacijom ili mogućnostima te pitanjem ima li glavni junak herojskog nadÄovjeka u sebi? Herojski Äin mu pomaže da se suprostavi onom nadljudskom ili onom Å¡to se predstavlja većim od samog Äovjeka tj., Animus koji se pojavljuje kao arhetip autoriteta. Svakog heroja i njegovo putovanje karakteriziraju: neobiÄne okolnosti roÄ‘enja, ostavljanje obitelji i život s drugima, traumatski dogaÄ‘aj koji dovodi do potrage, posebno oružje, nadnaravna pomoć. Paul ne dobiva moći, on razvija svoje borilaÄke vjeÅ¡tine.  Većina heroja dobiva oružje u obliku maÄa, Paul prima svoje oružje u obliku znanja i mudrosti. Opet, Paulovo oružje nije u tome da on dobije moć, on ga mora zaraditi, što ćemo vidjeti kasnije kad se pojaÅ¡njava tko je Herberta inspirirao za ulogu Paula. Paul je ustvari dekonstrukcija heroja, Å¡to ću objasniti kroz treći dio i odnos s majkom.Â
Drugi dio ispituje odnos izmeÄ‘u hipersvjesnosti i božanskog proroÄanstva kojeg ima većina klasiÄnih epova. Treće poglavlje ispituje arhetip “Užasne majke” i muÅ¡ki strah od ženskih moći. Naime, većina muÅ¡karaca ne uspjeva odrasti. U tome ih sprijeÄava majka koja svojom prevelikom brigom da odrastu, onesposobljuje muÅ¡karaca kako bi ga zadržala za sebe. Kako bi muÅ¡karac otkrio Sveti gral ili kako otkljuÄati svoje srce i uÄiniti ga sposobnim za ljubav, mora krenuti u borbu, napustiti sigurni dom i pobjediti zvijer u sebi ili nagone u obliku zmaja. Pobjedom muÅ¡karac otkriva ono neotkriveno, moć stvaranja i integraciju onog Å¡to ga je užasavalo kod majke. Ona se preobražava u Animu koja mu otvara vrata kreativnosti i duhovnosti. Ono Å¡to zovemo nadljudsko jest pomicanje prema individualnim snagama koje su spavale unutar muÅ¡karca.
Ljudi kad ne naÄ‘u rjeÅ¡enja obiÄno se opravdavaju druÅ¡tvenim usvojenim odgovorima pa ono Å¡to zovu nadljudsko zapravo su odgovori koji su tu, ali ih smatramo nadljudskim jer postoji veliki strah od rjeÅ¡enja i vjerovanja u individualno. Ono Å¡to ovaj film želi približiti gledaocu je upravo da ono Å¡to se nama deÅ¡ava u ovoj masovnoj histeriji u kojoj živimo.
Bojimo se okretanju prema sebi i individualnim rjeÅ¡enjima u kojima je najveća snaga. Ljudi to ne mogu vidjeti pa se okreću stvaranju novog masovnog pokreta koji će zamjeniti stari. Ljudi tragaju momentalno za Spasiteljem koji će ih povesti u borbu protiv zla, ali to je srednjovjekovlje kao i ovaj futuristiÄki film koji oživljava srednjovjekovnu ili Starozavjetnu želju za izlaskom iz ropstva. Spasitelj crpi snagu iz individualnosti, a to ljudi ne mogu vidjeti pa to zovu nadljudsko kako bi sebe liÅ¡ili rjeÅ¡enja i kako bi ponovno mogli živjeti u principu gospodari i robovi.
Herbert stvara svijet koji se Äini srednjovjekovnim iako je futuristiÄki. Ovo nadljudsko ili odbaÄeno postaje demonsko ljudi se vraćaju u srednjovjekovlje.
Demonsko kraljevstvo i aristokracija, a ne demokracija, pokreću intrige. MaÄevi i noževi su važno oružje. Iako postoji naprednije oružje, vidimo da se koriste viteÅ¡ki aspekti kako bi se oživjelo srednjovjekovlje i mogućnost da se junak bori na kraju za pobjedu dobra. Herbert, takoÄ‘er, zamiÅ¡lja galaksiju kao jedno carstvo koje podsjeća na Britansko Carstvo. Mahdijeve mesijanske metafore u Dini su vraćanje na sudansku mahdistiÄku islamsku pobunu protiv Britanskog Carstva. PotlaÄeni narod predstavlja arapske narode koji se bore protiv Britanskog Carstva, ali koliko je dubok aspekt potlaÄenosti i nevjerovanja u svoje snage, njih mora spasiti Bijeli Spasitelj jer tako oni mogu i dalje ostati potlaÄeni narod koji ne može živjeti bez svojih tlaÄitelja. TakoÄ‘er, danas se samo bijela rasa bavi Spasiteljem ili tko će nas spasiti iz ovog ropstva jer tako funkcionira naÅ¡e kolektivno nesvjesno u kojem je kao u romanu stvorena vjera da nas samo netko sa strane može spasiti.Â
Herbert je koristio ideje iz spisa Å¡vicarskog psihijatra Carla Junga, posebice koncept kolektivnog nesvjesnog. Prema Jungu, kolektivno nesvjesno se sastoji od drevnih arhetipova — majke, oca, mudrog starca, sjene i dr. Kolektivnom nesvjesnom se može pristupiti kroz mitoloÅ¡ke priÄe, psihoanalizu snova i aktivnim imaginacijom. Utjecaj ove ideje ogleda se u “svijesti rase” koja neprestano muÄi Paula Atreidesa, kao i u “drugom sjećanju” kojemu pristupaju Äasne majke Bene Gesserit i Kwisatz Haderach.
Herbert je inspiraciju za neke dijelove pronaÅ¡ao u razgovorima s Alanom Wattsom, zagovornikom zen budizma koji je eksperimentirao s LSD-om. Ovaj dio pronalazimo u romanu i filmu, kontemplacija na unutarnje ja kao sredstvo samootkrivanja, meditacija kao naÄin za ovladavanje nepoželjnih emocija. Ukratko, ideje koje se odražavaju u disciplini Bene Gesserit iz Dune. Herbert koristi brojne termine koji su izvuÄeni iz arapskog. Izraz Al-Lat, koji se koristi za opisivanje izvornog Sunca ÄovjeÄanstva u Dini, ime je božice u predislamskoj tradiciji. Vjerska pozadina Imperiuma je Ä‘ihad. Bene Gesserit temelji se na latinskom, Å¡to je znak usredotoÄenosti na logiku i obrazovanje povezano sa uÄenjem starog Rima. Herbert koristi povijesne sekte kao Å¡to su isusovci, Bene Gesserit i Ceh zaÄina koje podsjećaju na srednjovjekovnu Europu. Osim toga, kraljevske kuće u sukobu u Dini karakteristiÄne su za europske kuće starog plemstva. TakoÄ‘er, Atreides je ime iz grÄke mitologije.
Puno je simbolike, a ovo su samo neke koje su pronaÄ‘ene u djelu Herberta. Ovdje smo spomenuli samo neke dijelove, ali ono najbitnije je da niti jedan roman, ili film ne može pobuditi zanimanje ljudi ako u sebi ne aktivira arhetipske priÄe i kolektivne povijesna sjećanja. Ovaj kratki prikaz nam ne daje mogućnost da razvijamo dublju analizu puno bogatije knjige, ali ono bitnije je da pokuÅ¡ate vidjeti kako su arhetipovi konstrukti naÅ¡eg života i stvarnosti u kojoj živimo.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut