[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Ova istinita priÄa se radi o modernom Jobu, Äovjeku koji je nevin optužen na doživotni zatvor, u zatvoru je položio za odvjetnika, branio druge zatvorenike, a na kraju je uspio obraniti i sebe pobijedivÅ¡i koruptivni sustav.
Kroz to vrijeme, žena mu je bila podrÅ¡ka, ali je zavrÅ¡ila s njegovim najboljim prijateljem Å¡to ga je jako pogodilo iako je bio osuÄ‘en na doživotni zatvor. Dakle, vidi se njegova nerealnost odluka, pravednost Äesto prikazuje emotivnu funkciju i zamraÄuje realnost. Vrijeme u zatvoru je pokazalo da se sve u što je vjerovao raspalo. Od prijateljstva, velike ljubavi koja je, kao i svaka ljubav, pokazala Äovjekovu slabost i potrebu da se nauÄi Å¡to je to suprotnost u nama samima, do sustava koji je uvijek bio i ostat će avet koja izvana sebe prikazuje kao dobrog oca, a u tajnosti se na najgori naÄin obraÄunava sa svojim graÄ‘anima.
BaÅ¡ kada ga je sudbina okrenula prema arhetipu pravednika, kako to biva kod ovog arhetipa, svi su se okrenuli protiv njega. S jedne strane, priÄa jako dobro svjedoÄi sam život, varke života, toÄnije, izazove arhetipa trickstera – varalice koji mu je cijelo vrijeme pokazivao njegovu vjeru u ideal, poput biblijske težnje za sretnom zajednicom u koju je vjerovao.
Kao odvjetnik, spašavao je ljude sa samog dna, te je postao utjelovljenje velike želje kolektiva koje je tražilo Spasitelja i dobilo ga je u njegovom liku. On je preuzeo sve njihove želje i imao je snage proživjeti svoju suprotnost ili Sjenu. Utjelovio je ono što su drugi ljudi htjeli za sebe, ali nisu uspjeli postati. On je bio utjelovljenje ideje da će nas netko spasiti.
 Kako Jung kaže, individuacija ovisi o tome koliko bola možete podnijeti, a ova priÄa govori baÅ¡ o tome. Pokazuje modernog Joba, Äovjeka koji je tako rijedak ili Äovjeka proÅ¡losti koji je nestao, koji želi živjeti idealistiÄke ideje naÅ¡ih predaka. On je bio zaljubljen u idealnu ženu, a njegova žena kao svaki Äovjek pokazuje slabost. Slavoj Žižek, filozof kaže: “Jedino vrijedno u kršćanstvu jest spoznaja da se ljubav raÄ‘a u mogućnosti opraÅ¡tanja slabosti. To je doista najveća unutarnja spoznaja u kojoj u trenutku slabosti otkrivaÅ¡ ono drugo, ono zlo koje je uvijek bilo tu, ali smo ga svi zajedno zanemarivali, kao kod Joba koji otkriva tamni dio, kako u Boga tako i sebi samom. To je najdublja inicijacija koja nas Äini sposobnim za stvaranje stvarnih odnosa.”
Priroda je dualna, osim tame pokazuje i svijetlo. Izdaja najboljih prijatelja, život  mu vraća u novim prijateljima. Nekoliko njih ga je spasilo u zatvoru, a onda i oni koji su radili za njega izvana, kao i njegova žena što nije uspio pri izlasku iz zatvora prepoznati. Nekoliko puta je i sama riskirala zatvor pomažući mu izvana.
Opasnost svakog pravednika jest da svoju patnju pokuÅ¡ava prikazati kao svetu u pogledu zaduživanja dugih. Kada ženi prigovara da je bila s njegovim najboljim prijateljem, on ne shvaća da je tada bio osuÄ‘en na doživotnu robiju. OÄekivao je da ona preuzme žrtvu žene patnice, ali to je bila njegova ideja života koju je htio nametnuti i drugima, a to je narcisoidnost ili tamna strana svakog arhetipa, a u ovom sluÄaju arhetipa pravednika. Aron, glavni lik, upada u klasiÄna oÄekivanja, djela koja Äini i utjelovljuje božanske spasiteljske karakteristike dok se nesvjesno prema ženi postavlja kao Bog u smislu: ZaÅ¡to ti nemaÅ¡ ista oÄekivanja i stavove kao ja?
Susret s narcisoidnošću i idealizacijom tako Äesto u partnerskim odnosima predstavlja poÄetnu fazu odrastanja koju prolazi svaka veza.
 OÄekivanje je kao tihi ubojica svake veze. Naime, kada je mogao potpisati da odsluži kaznu od 12 godina, odbio je iako je žena rekla da će ga Äekati. On je rekao da je nevin i da će se boriti, ubacuje se arhetip trikstera. On želi ostati nevin i ne prihvatiti svoju Sjenu već je projicira na nju da je ona prihvati. “Ja ću ostati pravednik i prihvatit ću kaznu doživotnog zatvora, ali borit ću se i mene će sigurno pustiti.” Vidimo njegovu Sjenu kako se poigrava s kvazi pravednošću gdje želi uvući i druge u svoju patnju i svoju idealizaciju života. Poslije je ljut jer ona nije prihvatila njegovu idealizaciju, odnosno on nju ne prihvaća kao osobu, a želi od nje žrtvu ili projekciju u kojoj je žena samo privjesak, gdje unaprijed projicira ženi neku biblijsku žrtvu koju bi ona trebala podnijeti jer je on odluÄio biti pravednik. Istina jest da se ovdje upliće poznati arhetip Äekanja ili ispitivanja vjernosti ljubavi, ali to je njegova idealizacija. Naime, on je prije zatvora bio obiÄan tip kojeg nije zanimala duhovnost, niti je bio netko tko se Äitav život borio za prava. Njega su kao i svakog Äovjeka “zažuljala” prava kada ih je sam izgubio. Svatko tko se bavi sobom svjestan je da je potrebno puno godina da Äovjek pomakne stvari u sebi, a on se njoj predstavljao kao tip koji je to bio oduvijek.
To je narcisoidnost koja ljude ponese pa žele da netko vjeruje u njih, a da iza njih ne stoje nikakva djela. To je kao i s pravima, imamo ljude koji se Äitav život bore za prava i tim ljudima vjerujemo, a on je bio obiÄan tip koji je bio vlasnik disko kluba, a onda kaže ženi da ga Äeka i vjeruje mu. On je njoj trebao zahvaliti na hrabrosti i reći: Odgajala si dijete, zavrÅ¡ila si edukaciju, zaposlila si se i svaka Äast Å¡to si toliko izdržala, dala si maksimum.”
  On nije razgovarao sa svojom ženom i koji su njeni životni stavovi, a niti Å¡to on želi i oÄekuje. On je narcistiÄki previdio da ga ona voli bezuvjetno.
Trickster ili arhetip varalice otkriva malo pomalo njegovu narcisoidnost koja se skrivala, kao i u svakom arhetipu, njegovu tamnu stranu. Ako ne živite moje ideale, onda ne valjate, a to je karakteristika narcisoidnosti. To je kažnjavanje svih onih koji ne žele živjeti po idealima sretnog društva i to je neprihvaćanje ljudi onakvima kakvi oni jesu.
  S druge strane, ako Arona promotrimo kao modernog Joba onda možemo odgovoriti Jungovski: “Njegova grmljavina na Joba toliko potpuno promaÅ¡uje toÄku da Äovjek ne može ne vidjeti koliko je zaokupljen sobom …. Jahve uopće ne zanima Jobov problem, on je daleko viÅ¡e zaokupljen vlastitim poslovima.”
 Aron u seriji je starozavjetni tip koji nam pokazuje sva zavaravanja kojima smo skloni, ali ujedno i njegovu snagu da pokuÅ¡a proživjeti taj arhetip jer on je na kraju osoba koja dolazi do sebe za razliku od drugih koji su promatraÄi i koji pate u Sjeni jer svakodnevno izjedaju sebe optužbama, ogovaranjima kako se ne bi živio život već se živi tuÄ‘i život. Trickster mu je pokazao njegove nadljudske snage, ali i ono skirveno u njemu, a to je strast za pravom. Aron u stvarnom životu kaže da nikada ne bi izaÅ¡ao iz sudnice koliko voli svoj posao. Morao je vidjeti da ljubav ljude stavlja na kuÅ¡nje i pokazuje im jesu li spremni za nju. Iako ga izdaje i majka, on na kraju pokazuje da je Äovjek i da je vrijednost jedino Å¡to je u Äovjeku najvrednije. Možemo reći da Aron izvlaÄi maksimum od onoga Å¡to je dobio i predstavlja istinskog i stvarnog Joba pravednika, osobu na koju se možemo osloniti i koja nam pokazuje naÄin kako se jedino isplati živjeti.
Aron polako dolazi do mudrosti u kojoj je ustvari spas, ili oslobađanje od suprotnosti i tada shvatimo da nas je idealizam vodio do mudrosti u kojoj možemo prihvatiti život.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut