[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
U orfiÄkoj kozmogoniji Noć i Praznina su bili u poÄetku svijeta. Noć poraÄ‘a jaje iz kojeg izlazi ljubav, dok se Zemlja i Nebo oblikuju iz polovice razbijene Å¡koljke. Ljubav je dijete i simbolizira vjeÄnu mladost svake duboke ljubavi, ona se igra ljudima, lovi ih, zasljepljuje i pali. Ljubav osigurava kontinuitet i unutarnju koheziju svemira. Proizlazi iz opće simbolike jedinstva suprotnosti. Ona je temeljni nagon bića. Libido koji tjera cijelu egzistenciju da se ostvari u radnji. Ljubav aktualizira Äovjeka. Prijelaz na Äin se postiže samo u dodiru s drugim. Ljubav teži nadvladati suprotnosti, spojiti razliÄite snage i spaja ih u jedinstvo. Stoga ljubav simbolizira križ, sintezu vertikalnih i horizontalnih pravaca, poput kineskog Jang i Jing.
Sukob izmeÄ‘u duÅ¡e i ljubavi pokazuje poznati mit o Psihi i Erosu. PriÄa govori o tome kako su u jednom gradu živjeli kralj i kraljica koji su imali tri kćeri. Dok su dvije starije naÅ¡le muževe iz kraljevskih domova, najmlaÄ‘a, Äija se ljepota nije mogla iskazati rijeÄima, ostala je neudata. Sa svih strana stizali su ljudi da joj se dive, a uskoro se svijetom pronio glas da je roÄ‘ena nova Afrodita – Venera.
Ljudi su prestali  odavati poÄast pravoj Veneri, njena svetiÅ¡ta su opustijela, a prekomjerno divljenje  smrtnici izazvao je gnijev božice Venere. Venera je pozvala svog sina Amora, boga zaljubljenosti, kojeg je rodila sa bogom rata, Marsom i natjerala ga je da pronaÄ‘e najgoreg i najnedostojnijeg Äojveka koji će u Psihi rasplamsati ljubav i strast. Ali, Amor se zaljubio u Psihu. Tako je Psiha ranjena najžeÅ¡Äom ljubavlju, a Psihini roditelji bili su oÄajni, jer je ni jedan od smrtnika nije zaprosio.
Otac je shvatio da je nitko neće od smrtnika i da je mrze bogovi, zatražio je savijet od proroÄiÅ¡ta u gradu Miletu. Apolon, bog svijetlosti, umjetnosti i znanja, naredio je da se djevojka pripremi za vjenÄanje i odvede na stijenu visoke planine, rekao mu je da za zeta ne oÄekuje smrtnika, već ÄudoviÅ¡te. Roditelji su je po nalogu ostavili na stijeni.
Dah vjetra, Zefira, prenio ju je preko planinskih vrleti u dolinu cvijeća. Psiha je zaspala, a onda ugledala raj.  Tu je bio pusti dvorac, zamislila je Psiha, a onda je Äula glasove koji su joj govorili da je kraljica kojoj pripada taj dvorac. Psiha je nakon toga legla u krevet u dvorcu i osjetila je prisustvo nevidljivog supruga, koji je iÅ¡Äezao prije sunÄevog izlaska, tako da ga uopće nije mogla videti. Danju bi bila u dvorcu s nevidljivim duhovima koji bi sa njom razgovarali.
Eros je dobro znao zaÅ¡to je od Psihe zatražio obećanje da nikada neće pokuÅ¡ati saznati kako on ustvari izgleda. Pod dojmom doživljene slasti prve ljubavi, ona mu je to Ävrsto obećala da neće vidjeti njegovo lice. Jedino Å¡to je rastuživalo bile su misli na roditelje i sestre koje je sigurno muÄila briga o njenoj sudbini.
Kad je glas o Psihinom nestanku došao do njenih sestara, vratile su se roditeljima da ih utješe. Otšle su i do stijene pored koje je ljudsko oko posljednji put vidjelo Psihu. Tamo su gorko plakale i Psiha je zamolila svog dragog da joj dopusti sastanak sa sestrama jer će one, kad im kaže kako živi, prestati tugovati. Eros je opomenuo Psihu da je taj sastanak spojen s velikim opasnostima i nagovarao je da odustane od toga. Sva Erosova uvjeravanja ostala su bez uspjeha.
Zefir je doveo sestre, kojima se zbog svega Å¡to su vidjele stvorila zavist u srcima. Psiha im nije niÅ¡ta rekla, ali sestre nisu mirovale, jer su joj po svaku cijenu željele uniÅ¡titi sreću. InaÄe, Jung ove sestre zove SJENA, ONE SU ONAJ TAMNI DIO PSIHE ILI ÄŒOVJEKA KOJI MORA BITI INTEGRIRAN UKOLIKO SE ŽELI DOŽIVJETI ZRELA LJUBAV. Psiha je povjerovala priÄama svojih zlih i zavidnih sestara da će roditi ÄudoviÅ¡te, jer joj je suprug zmaj. Njihov savjet je glasio da u postelju ponese uljanu svijetiljku i nož, kako bi se uvjerila u strahovit izgled i narav svog muža i odmah potom ga usmrtila.
Kad joj Eros zaspao, otkrila je pripremljenu svjetiljku, uzela nož i priÅ¡la postelji. InaÄe ovo je san svakog muÅ¡karca da mu se žena divi i da ga ne propitkuje Å¡to treba Äiniti, kao Eros kojo ne želi da ga Psiha vidi. To je muÅ¡karÄev raj.
Mutno svijetlo otkrilo je da joj je muž bog ljubavi Eros. Obradovana htjela ga je poljubiti, ali kap vrelog ulja iz svjetiljke pala mu je na rame. Bog ljubavi se iz sna i obuzet srdžbom što je Psiha prekršila dano obećanje, htjeo je odletjeti. Ali Psiha je, ne gubeći vrijeme, obgrlila njegove noge i u sljedećem trenutku oboje su letjeli u oblacima.
Vratio je Psihu na zemlju i ljutito joj predbacio njenu izdaju. Kad ju je napustio, Psiha nije znala Å¡ta uÄiniti i u oÄaju se bacila u obližnju rijeku. Ali struja ju je, iz ljubavi prema Erosu,  iznijela na kopno. Psiha se uputila da sestrama naplati njihovu izdaju.
Najstarijoj je rekla da se Eros zaljubio u nju i da mora pobjeći od muža jer se, kada ju je prilikom posljednje njene posjete potajno vidio, zaljubio u nju i sada Äezne samo za njom. Sestra je otiÅ¡la do stijene i u nestrpljenju od Äekanja Erosa, skoÄila u dubinu.  Na isti naÄin je poginula i druga Psihina sestra.
Psiha je nastavlia lutati tražeći Erosa, a on je ležao bolestan kod svoje majke. Boljelo ga je rame na koje su pale vrele kapi sa svjetiljke. Galeb koji je znao cijelu priÄu, odletio je Veneri i sve joj ispriÄao. Venera je otiÅ¡la Erosu gdje ga je naÅ¡la u bolesnom stanju, ranjenog od ljubavi. Sav svoj gnjev bacila je na sina. Pozvala je njenu staru neprijateljicu, Uzdržanost. U meÄ‘uvremenu, Venera je razmiÅ¡ljala kako da se osveti Psihi. Krenula je u potragu za njom. Merkur ili Hermes, bog vijesti, objavio je da će svatko tko bude pomagao Psihi navući bijes bogova, a onom ko uhvati Psihu i preda je Veneri dobit će nagradu. Psiha se predala, a pretukli su je muÅ¡karci koji su dovukli onda Psihu Veneri (Afrodita). Nakon Venerinog iživljavanja Å¡to pokazuje koliko je ljubav bliska mržnji: ugledavÅ¡i pred sobom ženu ljepÅ¡u od sebe, Psiha je dobila tri zadatka od Venere. Ako ih rijeÅ¡i, spasit će sebi život. Boginja je pred nju rasula gomilu pÅ¡enice, jeÄma, prosa, maka, graha, pomijeÅ¡ala zrna i naredila Psihi da do veÄeri razdvoji zrna u posebne gomile, inaÄe će umrijeti. Nesretnoj Psihi pritekli su u pomoć mravi jer im se sažalila ljubavnica boga ljubavi. Venera je naredila da donese Äuperak vune od zlatnog runa divljih ovaca (Logos ili Animus koji kad se raspali u svaÄ‘i sa ženom, žene sa negativnim Animusom izvlaÄe deblji kraj) koje su pasle na drugoj obali brze  rijeke. Zadatak je Psiha izvrÅ¡ila uz pomoć trske koja joj je savjetovala da saÄeka dok ovce u podnevnoj vrućini zaspu, pa da tada sakupi Äuperke vune koji su se uhvatili za grmlje na njihovom putu na paÅ¡u. Kao treći zadatak Venera je naredila Psihi da donese vodu s izvora nad strmom, klizavom stijenom koji su Äuvali uvijek budni zmajevi. Psiha je i taj zadatak ispunila uz pomoć Zeusovog orla koji se tako odužio za uslugu koju mu je nekada uÄinio Eros. Afrodita je najzad morala priznati da je Psiha izvrÅ¡ila postavljene zadatke, ali kako je znala da je ona to sve postigla uz tuÄ‘u pomoć, zadala joj je joÅ¡ jedan zadatak – teži od prethodnih.
Zamolila je Psihu da siÄ‘e u had, u carstvo mrtvih, kod Proserpine ili Persefone, supruge boga mrtvih i da donese kutiju ljepote koja je Veneri trebala izlijeÄiti ranjenog Erosa. Psiha je odmah pristala i uz dobronamerne savjete siÅ¡la je u had, primila kutiju i ponovo napustila carstvo mrtvih. Ali iz Äežnje k mužu i radoznalosti, Psiha je otvorila kutiju Proserpine i odmah je pala kao mrtva.
Kad je Eros ozdravio od bola krenuo ju je tražiti. Čim je ugledao Psihu, skinuo je s nje san smrti, vratio ga u kutiju, ubodom strijele probudio Psihu i naredio joj da ode do njegove majke.
Psiha je krenula k Veneri, Amor k Zeusu. Zeus sa nije mogao obraniti Erosovog Å¡arma. Kao kaznu za nepristojno ponaÅ¡anje njegove majke i njegovih nepodopÅ¡tina prema njemu, Zeus ju je morao oženiti.  Psiha je bila izabrana da veže neobuzdanog Erosa. Amor ili Eros i Psiha su vjenÄani. Psiha je dobila besmrtnost.
Dakle, Venera predstavlja narcisoidnost ili narcisoidnu ljubav, dok je Psiha simbol ranjene ženske psihe. Naša psiha ili duša mora proći put bajke, da bi na kraju pridobila  Eros i Animusa. Ranjenost psihe nastaje kad žena vidi da je bila pod utjecajem lažnog Erosovog raja, ali da bi dobila pravu ljubav, ona je na ispitu i tko se ne želi susreti sa unutrašnjim transformacijskim procesom nesvjesnog, odnosno onaj tko ga ne želi upoznati neće ni saznati što je ljubav. Nema ljubavi bez djelovanja i poznavanja unutrašnjeg procesa. Što više bježite od sebe, bježite od kompleksnog mita. Svaka ljubav je upoznavanje tamne strane i prolazak kroz mnoge životne ispite ili susrete s drugim djelovima sebe, poput Sjene ili Animusa kojeg žena mora proći na puti prema ljubavi.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut