[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Oblik tzv. filtera kroz kojeg dohvaćamo stvarnost uz jezik jest sadržaj iskustva. NaÅ¡ je jezik prepun rijeÄi posjedovanja i preko njega krivo dohvaćamo stvarnost. S druge strane, svako druÅ¡tvo iskljuÄuje misaono uobliÄavanje, doživljavanje i izražavanje odreÄ‘enih misli i osjećaja. Primjerice, u ratniÄkim plemenima Äiji pripadnici žive od pljaÄke i ubijanja drugih pripadnika plemena, ima pojedinaca kojima se doslovno gadi ubijanje i pljaÄkanje. Ipak pojedinac, smatra Fromm, neće biti svjestan ovog osjećaja jer bi to bilo nespojivo s osjećajem Äitavoga plemena. Svijest o ovom nepodudarnom osjećaju, dovela bi ga u opasnost da se osjeti izdvojen i odbaÄen od plemena.
Fromm smatra da takvi pripadnici plemena razvijaju psihosomatski simptom povraćanja u nemogućnosti da dopuste osjećaju gaÄ‘enja da prodre u svijest. Ne primjećujete li u danaÅ¡njem svijetu takva ponaÅ¡anja pojedinaca? Da bi druÅ¡tvo moglo egzistirati, mora uobliÄiti karakter pripadnika svojeg druÅ¡tva i da oni žele uÄiniti ono Å¡to moraju uÄiniti. Njihova se druÅ¡tvena funkcija mora isaditi u pojedinca i pretvoriti u neÅ¡to Å¡to Äini iz unutarnje potrebe, a ne prisilno. DruÅ¡tvo ne smije odstupati od ove sheme kako ovaj druÅ¡tveni karakter ne bi izgubio povezanost i Ävrstinu. Mnogi bi se pojedinci prestali ponaÅ¡ati prema ovom obrascu, te bi se dovelo u pitanje opstojnost druÅ¡tva u njegovu danom obliku.
DruÅ¡tva se razlikuju po krutosti s kojom nameću svoj druÅ¡tveni karakter i poÅ¡tovanje zabrana (tabua), Äija je svrha da taj karakter zaÅ¡tite. Fromm smatra da je strah pojedinca od osamljenosti, odnosno od potrebe da se povezuje sa drugima, ono Å¡to druÅ¡tvo održava kao cjelinu. Svijest i nesvjesnost su druÅ¡tveno uvjetovana.
Iskustva koja se ne mogu profilirati, ostaju izvan svijesti, ostaju nesvjesna. Stoga, pokuÅ¡ajte osvjestiti da je odvajanja od druÅ¡tva i druÅ¡tvenog miÅ¡ljenja toliko teÅ¡ko da većina pobjegne u psihosomatke bolesti ili nesreće kada ne mogu rijeÅ¡iti problem i tako zadržavaju bilo kakvo prihvaćanje od druÅ¡tva. Ovakva ponaÅ¡anja joÅ¡ ne prepoznajemo, pa ćemo morati priÄekati druÅ¡tveno odrastanje, ali u svom životu možete obratiti pažnju na drugaÄije sagledavanje problema u kojima se nalazite.
Nikola Žuvela
[/two_third]
Rodjen sam 1975. godine u Zagrebu. Nakon srednje škole upisujem Filozofski fakultet kojeg završavam 2000. godine. Od 1992. godine bavim se meditacijom, studiranjem Zapadne i Isto?ne filozofije, psihologije, te na tu temu završavam doktorski studij, objavljujem knjige i znanstvene radove. Zapadnom astrologijom se bavim od 1997. godine do 1999.g., a nakon toga završavam studij jyotisha 2000.g. O jyotishu objavljujem mnoge ?lanke ( Multikulturalni casopis, Grombol, Sensa, Cosmopolitan). Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podu?avam tehnike meditacije. Takodjer, održavam sljede?e radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna savjetovanja na temelju Jungove psihologije za one koji imaju poteškosca u braku. Završio sam doktorski studij, smjer filozofije na temu filozofije i nesvjesnog. Tako?er, objavio sam knjige: Jyotish i djelovanje Shanija, Nesvjesno u filozofiji Istoka i Zapada, Budjenje, Jedan muškarac i jedna žena, Katalog samozavaravanja, Muškarac i žena u procjepu, O ljubavi. Dvadeset pet godina rada s klijentima i petnaest tisuca savjetovanja daje vam mogucnost da se bolje upoznate sa svojim projekcija kroz moju praksu..
