Joga je indijska mentalna, fizička i duhovna praksa ili disciplina. Postoji širok raspon škola koje koriste jogu. Od hinduizma, budizma (uključujući Vajrayana i tibetanski budizam), džainizma, pa sve do nekih islamskih redova, kao i nekih mističnih redova u pravoslavlju. Podrijetlo yoge može se pratiti do drevne indijske civilizacije doline Inda. Naime, arheološka nalazišta pokazuju da su pečati iz tog razdoblja prikazivali figure koje sjede u meditativnim pozama, što ukazuje na rane prakse yogija. U to vrijeme yoga je bila duhovna praksa usmjerena na postizanje duhovnog oslobođenja kroz meditaciju i asketizam, a ne tjelesna vježba, odnosno asane. Mudrac Patanjali u svojim Yoga sutrama sistematizirao je različite prakse yoge, što je označilo prekretnicu u povijesti yoge. Formulirao je osmerostruki put (Ashtanga yoga), uključujući etičke norme (Yama, Niyama), tjelesne poze (Asana), kontrolu daha (Pranayama) i meditaciju (Dhyana).., čime je yoga postala sustavna filozofska i praksa samospoznaje. Treba napomenuti da Yoga sutre nisu detaljno opisivale tjelesne poze, koje su u to vrijeme uglavnom bile sjedeće poze namijenjene pomoći meditaciji. Između 8. i 10. stoljeća postupno su se pojavili koncepti čakri i nadi. Nakon 11. stoljeća tjelesne poze počele su se pojavljivati u tekstovima i postale glavni fokus Hatha yoge. Djela poput Hatha Yoga Pradipika detaljno su opisala tehnike pročišćavanja tijela, poze, zadržavanje daha itd., naglašavajući korištenje tijela kao vozila za duhovni rast.
Najpoznatiji sustavi joge koje poznajemo na Zapadu su hatha joga, koja je poznata uglavnom zato što se temelji uglavnom na joga položajima, i Raja joga, koja je više orijentirana na filozofiju i meditaciju, poznatija je kroz određene skupine koje su nastale na Zapadu. Korijeni joge sežu do vedske indijske tradicije i najdublje je ukorijenjena kod ljudi koji su živjeli uz Arijce, naime Druidi. U Vedama se spominju samo jogijski letači, ali joga nije dio vedske tradicije, već druidske tradicije, što malo tko primjećuje i poznaje. Najpoznatiji tekstovi razvijeni su oko šestog i petog stoljeća prije Krista, u drevnim indijskim asketskim krugovima.
Neki Gurui često spominju da su njihova učenja temeljena na vedskoj tradiciji, ali tradicija hinduizma je mješavina: joge, Veda, Upanišada, književnih epova i lokalnih tradicija koje variraju s štovanjem različitih bogova od sjeverne do južne Indije.
Jogu je na Zapadu prvi put predstavio Swami Vivekananda krajem 19. stoljeća, koji se često susretao s Nikolom Teslom. Kasnije ju je popularizirao Yogananda, nakon Prvog svjetskog rata, a zatim Maharashi Mahes Yogi, koji je jedini znanstveno ispitao meditaciju i dokazao da ona znanstveno djeluje na poboljšanje zdravlja i drugih funkcija. Budući da Zapadnjaci teško meditiraju, vježbe joge ukorijenile su se na Zapadu, koji do danas njeguje kult tijela, a zbog svojih položaja i oblikovanja tijela, joga nije imala ozbiljnog suparnika.
U indijskoj tradiciji joga je više od vježbanja, to je meditativna i duhovna praksa koja je kao takva najuspješnija, posebno kada je u pitanju rješavanje bolesti, ali mora biti način života kako bi imala duboke rezultate na život pojedinca. Najpoznatije filozofsko učenje o jogi je samkhya, koja govori o dva principa koja stvaraju svijet, Purushi, koji je nepokretni nevidljivi duh, i Prakrty, koja se manifestira kao svemir i svijet u kojem živimo kroz tri principa Rajas-stvaranje, tamas-neznanje, inercija, nedjelovanje i sattva-znanje.
Danas je joga priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno da pomaže kod određenih bolesti, a pokazala se najboljom u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Oni koji sumnjaju u učinkovitost joge, nažalost, nikada je nisu u potpunosti isprobali. Recimo danas je kult liječenja postom raširen u Njemačkoj, ali on je prvo došao iz joge i služio je ne samo za pročišćavanje tijela već i za liječenje, a kasnije su i druge religije poput kršćanstva, ali na pogrešan način, preuzele ovu učinkovitu tehniku. Joga je filozofija i način života, ali i prilično iskrivljena u Indiji jer je postala isključivo asketski poredak u kojem je važno samo odricanje umjesto oslobođenja. Ukratko, uživajte u jogi, jer nakon dugog razdoblja vježbanja, a zatim i vježbi disanja kao i meditacije, koje su nastavak joga asana, sigurno ćete osjetiti dobre rezultate, još bolje ako razumijete njezinu psihologiju.
Nikola Žuvela
