[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Jedina pitanja na koja morate odgovoriti su pitanja negativnih dogaÄ‘aja ili pitanja o smrti i bolesti. Zbog tih pitanja mijenjamo sve svoje planove ili bježimo u pretjerani hedonizam. Kada je Gordonu Livingstonu, psihoterapeutu umrlo dijete rekao je da on ne može vjerovati u dobroga Boga jer to dobri Bog nikada ne bi mogao uÄiniti. Ipak, ako uÄ‘ete u dublji aspekt bavljenja sobom onda pitanje zla postaje najvažnije pitanje. Freud je taj aspekt zvao tantos ili nagon za smrću, a Jung je pronaÅ¡ao ovaj problem u Sjeni ili tamnom dijelu osobnosti. Definitivno kada bi svaka osoba doživjela iskustvo o kojem govori Lingviston odnosno kada bi svaka osoba dovoljno zaronila u sebe, pronaÅ¡la bi taj dio kojeg aktivira spomenuti negativni dogaÄ‘aj. Tanka je linija kada dobrota prelazi u ono demonsko u nama. Zapadu kao i Islamu je bilo to preteÅ¡ko za shvatiti, te su istjerali zlo u neÅ¡to vanjsko, ali Äim su to uÄinili, u tim zemljama smo upoznali najviÅ¡e zla pogotovo u Europi prije 70 godina. Ovo je pitanje koje izbjegava i obrazovanje. Zamislite da se u Å¡kolama djeca uopće ne dotiÄu tog pitanja. Nova istraživanja su pokazala da su ljudi sve viÅ¡e ovisni o lijekovima, te da je životni vijek poÄeo ponovno opadati zbog rasta predoziranja tj., ovisnosti. Zapadna materijalistiÄka znanost ovaj problem negira iako je to jedno od glavnih pitanja. Mi smo druÅ¡tvo koje traži zlo u drugome: partneru, Å¡efu, uÄitelju, roditelju, državi, tajnim druÅ¡tvima, a odgovornosti nimalo. Smrt i bolest ne možemo sprijeÄiti. U budizmu je poÄetna meditacija o vlastitoj smrtnosti iz koje Äovjek uÄi o sebi. Sjena je potencijal, ona nam pokazuje da se od kada se rodimo, susrećemo s boli i s njome se trebamo sprijateljiti. Ona nas uÄi da od svih onih boli, rastanaka i problema na poslu ili egzistenciji jest stvarnost koju ne možemo negirati već od nje uÄiti.
Meditacija i ljubav prema bližnjima postaju kvalitetnije jer smo zbog ove Sjene odvojili bitno od nebitnog.
Mnogi podlegnu Sjeni i kažu da ljubav ne postoji, ali bit je u regulaciji. Kada vidimo da Sjena preuzima naÅ¡ život, Äinimo sve da ju zaustavimo kako bi mogli ponovno sagledati svoju duÅ¡evnost i u njoj tražiti svoje temelje. Mnogi se zbog bola od gubitka ne mogu spojiti i ostanu zarobljeni u proÅ¡losti loÅ¡ih dogaÄ‘aja dok pametni malo pomalo dugim koracima izvlaÄe zdravije dijelove osobnosti iz proÅ¡losti i prinose je u svijest, te kreiraju kvalitetnu budućnost.
Kada se dogaÄ‘a loÅ¡ dogaÄ‘aj, istražujte ga jer on upućuje na ono Å¡to niste integrirali u svoj život, a ako to ne Äinite, plovite u moru u Äamcu bez motora, a to je doista ludost. Sjena je neminovnost, bavite se svojim tamnim dijelovima, ne Äekajte teÅ¡ke dogaÄ‘aje jer silina gubitka poremetit će vam zdravo glediÅ¡te prema životu i sprijeÄiti vas u spoznaji. Ako ne krenete putem osvjeÅ¡tavanja Sjene u vama se stvari novi narcisticki dio osobnosti koji manipulira s drugima, majke s djecom, muÅ¡karci sa svojim obiteljima Å¡to predstavlja kolektivnu sliku, odnosno mnogi ne vide ove mehanizme i ono Å¡to zovemo pomaganje drugima pretvara se u iskoriÅ¡tavanje koje nije izdvojenim sluÄaj već pravilo. Tražite svoj put koliko god vam se on Äiji nevjerojatnim
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
