[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Kad smo bili mladi bili smo preplavljeni priÄama o dobroti, njenoj važnosti te obrazovanju koje nas je uÄilo svakakvim nedokazivim teorijama, a najmanje su nas uÄili životu.
Self – help nas je uÄio o pozitivnosti, a mnoge filozofsko religijske struje reklamirale su život asketa ili stoika. Religija je naÅ¡la problem u seksu s kojim je opsjednuta i neprestano se bavi tim pitanjem Å¡to je na drugoj strani stvorilo skupine ljudi poput ljeviÄara koji su postali njihova Sjena. Fridrich Nietzsche je u svom ludilu ili glasu Boga rekao neke važne istine, a jedna od njih je da je stara duhovnost umrla i da moramo ispoÄetka pronaći svoj sustav vrijednosti, odnosno unutarnjeg Boga. Ako Äitate staru literaturu o duhovnosti, vidjet ćete da su nekompatibilni s vremenom u kojem živimo, oni su poput romantiÄnog renesansnog filma. Oni su pisani i primjenjivi iskljuÄivo u samostanima i aÅ¡ramima i tamo funkcioniraju uz poteÅ¡koće, odnosno probleme ljudske prirode. Kako mi je na predavanju dr. Michel Angot. prof. sa Sorbone rekao, Indijci danas ne uÄe Vede, roditelji Å¡alju svoju djecu na fakultete informatike tako da je danas samo nekoliko znalaca koji pravilno izvode Vede. Zemlja od 1,4 milijarde ljudi prestaje prakticirati Vede. U prijevodu, ostala je samo religija koja će u sljedećem desetljeću tamo biti sve slabija poÅ¡to je Äeka scenarij sa Zapada zbog modernizacije.
Ono Å¡to je danas zastraÅ¡ujuće jest osjećaj kod većine ljudi o padu vrijednosti, iz duÅ¡e je nestalo ono Å¡to je ispunjavalo Srednji vijek i renesansu, novih arhetipova u nutrini nemamo, odnosno ljudi ne mogu shvatiti da je kršćanstvo ispunjavalo ljude na Zapadu kao i hinduizam Indijce ili budizam Kineze. Ovdje ne govorim o meditaciji koju smatram odliÄnim sredstvom rada na sebi već o nadahnjujućim istinama koje su mijenjale ÄovjeÄanstvo i donosile mu promjene.
Ako krenete u duhovnost nekim starim putem, recimo, netko otkrije zoroastrizam ili kabalu, nećete pronaći niÅ¡ta živoga za sebe. Sjeverna Europa je pohrana nihilizmom, Crkve su zatvorene desetljećima, ne zanima ih duhovnost, dok u patrijarhalnim druÅ¡tvima Mediterana religija je folklorna. Istraživanja su pokazala da je znanje o kršćanstvu vjernika minorno. Primjerice, većina kršćana ne zna znaÄenje rijeÄi evanÄ‘elje, euharistija, katolik, pravoslavac ili od kojeg obiÄaja dolaze UskrÅ¡nja jaja ili kićenje jelki, toÄnije, mnogi obiÄaji su stari poganski obiÄaji, poput slavljenje Djevice Marije u mediteranskim zemljama koja je zamijenila ženske božice tadaÅ¡njeg vremena.
Novonastalu prazninu ljudi pokuÅ¡avaju nadoknaditi mnogim duhovnim teÄajevima, ali praznina je prevelika. Nietzsche je kao crni prorok definirao naÅ¡e stanje, odnosno da će njegovo uÄenje trajati 200 godina. Jung se puno bavio Nietzscheom jer je iÅ¡Äitavao sadržaje kolektivnog nesvjesnog. Kroz mnoge snove je otkrio da su njegova navijeÅ¡tanja toÄna. Ako se dovoljno udubite u ono Å¡to je Nietzsche htio reći, pronaći Äete i osobni problem ili stanje s kojim se morate suoÄiti, a to je da je potrebno istraživati vlastite snove i osjećaje i dopuÅ¡tati im da ulaze u vas i da vas polako mijenjaju.
Ne možemo se pronaći u starim istinama jer svako doba traži individualni pristup unutraÅ¡njosti. Znanost je pokuÅ¡ala kopirati Crkvu i donijeti svoje dogme i istjerivati zle duhove, proglasila je sebe novom religijom, ono Å¡to je uÄinio i Hitler koji je propagandom pokuÅ¡avao znanost uÄiniti novom religijom Å¡to zovemo u filozofiji scijentizam. Mnogi ne Äitaju filozofiju i ne znaju da je ona dokazala kako su mnoge postave znanosti izmiÅ¡ljene.
New age je jedno vrijeme bio popularan jer je na temeljima kršćanstva ili dolasku novog doba, gradio svoje uÄenje, ali to je bio bijeg od svijeta. Takvi religijsko-filozofski pristupi ne razumiju znaÄenje tijela i transformacije. Tijelo je supstancija koja nam služi za unutarnju transformaciju. Država kao i znanost je kopirala kršćanske ideje solidarnosti stvorivÅ¡i lažni socijalni i mirovinski sustav, ali u suÅ¡tini podloga je religija o Äemu viÅ¡e govori sociologija religije i suvremena filozofija.
DanaÅ¡nja istraživanja pokazuju da samo 11 posto ljudi vjeruje državi. Filozofija je ovo doba nazvalo postmodernizam, dakle, onaj tko pokuÅ¡a pokrenuti novu ideologiju ne može dobiti viÅ¡e od 15 posto populacije na svoju stranu. Iako, je ovo stanje, s jedne strane, odliÄna vijest koja nas spaÅ¡ava od daljnjih ideologija, s druge, ne možemo na nihilizmu stvarati druÅ¡tvo. Put prema osobnoj filozofiji života, sluÅ¡anju svojih snova, meditacije, vizije koje se pojavljuju na tom putu, dobar su odabir. Ovo je vrijeme koje podržava takav put, svatko tko ode u bilo kakvu ideologiju i pokuÅ¡aj da se poistovjeti s bilo kojom religijom, neće uÄiniti nikakav važniji iskorak u svojem životu kako u umjetnosti, poslu, a onda i ljubavi. Tko je osjetio ovu transformaciju i poruku unutarnjeg svijeta ili alkemijsku poruku kako unutra tako i vani, svjestan je ovog procesa i mogućnosti da zakoraÄimo u ono Å¡to nam je ÄovjeÄanstvu otvoreno.
ZavrÅ¡io bih s Jungovom misli: “Kad god dodirnemo prirodu postajemo Äisti. Ljudi koji su se uprljali s previÅ¡e civilizacije proÅ¡eću Å¡umom ili se okupaju u moru. Ulazak u nesvjesno, ulazak u sebe kroz snove, dodir je prirode iznutra, a to je isto, stvari se ponovno dovode na svoje mjesto.”
Nikola Žuvela
[/two_third]