Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, dalo je znanstvenu potvrdu uzrečici da je puno veće zadovoljstvo davati nego primati, rekla je Elizabeth Dunn, profesorica psihologije sa sveučilišta British Colombia. Dunn i dvoje istraživača s Harvardske poslovne škole, Laura Aknin i Michael Norton, su od 630 Amerikanaca zatražili da na ljestvici od 1 do 5 odrede stupanj sreće i zadovoljstva nakon što su nagradili sami sebe ili novac dali za druge.  Osobe koje su se pokazale altruističnim pokazale su se stretnijima. Ipak, mi smo strah prihvatili kao poželjno ponašanje i ono što govorimo djeci i svojoj okolini da se ne isplati živjeti za svoje ideale jer je opstanak puno bitniji od sreće i zadovoljstva pa tako u braku postaju zarobljenici te mantre, gdje saupružnici biraju sigurne partnere.

Potom su istraživači napravili drugi pokus u kojem je jedna tvrtka u Bostonu svojim zaposlenicima podijelila nagrade u visini od 3000 do 8000 dolara. Prema Dunn, pokazalo se da je način na koji su zaposlenici poslije raspolagali s tim novcem, a ne visina svote, utjecao na stupanj sreće i zadovoljstva. Ipak, ono bitnije što donosi sreću jest praktična filozofija života koja se sastoji da svaku pojavu promatrate kroz cjelinu uz pomoć meditacije. Matthieu Ricard je doktorirao molekularnu biologiju, a nakon toga napustio znanstvenu karijeru i 35 godina proveo kao budistički redovnik. Kad se podvrgnuo znanstvenom ispitivanju utvrđivanja dobrobiti od meditacije, njegovi su rezultati bili daleko ispred onih svih drugih ispitanika. Skeniranjem njegovog mozga ustanovljeno je da stanje lijevog dijela frontalnog korteksa mozga, povezanog inače s pozitivnim emocijama, prelazi sve poznate parametre. Nije prošlo dugo i Ricard je u javnosti proglašen «najsretnijim čovjekom» na svijetu.

Ono što je Ricarda natjeralo na odlazak u budistički red jest gledanje jednog filma o tibetanskim mudracima u kojima je vidio da unatoč velike različitosti u fizičkom izgledu, oni zrače frapantnom unutrašnjom ljepotom, snagom i mudrošću. Dakle, nešto što mi sebi ne priznajemo da sreća ne ovisi o okolnostima već o tome kako gledamo na stvari oko sebe i što sa svojim akcijama izazivamo. Ako se dovoljno spustite u meditaciju, osjetit ćete područje praznine, ili kako fizičari zovu to stanje vakuum, Indijci -akasha. Možete pratiti svoju emociju i onda ćete doći do stanja u kojem vidite kako ego stvara slike stvarnosti oko vas, odnosno kako vas spomenuto stanje  stavlja u ulogu promatrača gdje osjećate točno ovu prevaru uma. Jasno, da je onda sreća blizu u nama jer vidimo da besmislice sačinjavaju naš život, a to možemo učiniti jedino vježbom i promatranjem. Razvijanjem promatrača najvažnija je zadaća u našem životu kao i u psihoterapiji. Uvidjeti dualnost koja premrežuje naš život zadatak je koji mijenja položaj prema poslu, odnosima pa tako i utjecaj na zdravlje. Povlačenje projekcija gdje vidimo uloge muško žensko kao dio jednog u ulozi promatrača riješava nas nezadovoljstva jer želje projekcija ljubavi koje nisu ostvarene se pretvaraju u ljutnju i tugu, a onda i nesreću. Sreća ne može nastati ako se ne vidi spomenuti uzrok projekcija dualnost i iz kojih nastaje iluzija potreba, s onda i proizvodnja nesreće.

Nikola Žuvela

jyotish savjetnih i terapeut