Indijski sustav yoge je teško prilagoditi Zapadnjaku jer on ne vidi da ga površno može shvatiti. Ukratko, on ga ne može prihvatiti jer se orijentira pomoću drugačijega pojmovlja vlastite tradicije, tako i stoga što suvremeni Zapadnjak misli da znati racionalne pojmove, apstraktne misaone modele, predstavlja jedinu znanu spoznaju, ali yoga je na mnogim spektrima od zdravlja do promjena rada mozga potvrdila svoju učinkovitost tj. da postoji drugačija spoznaja koja je  U MOGUĆNOSTI MJENJATI ZAKONITOSTI TIJELA. Yoga je odlična za zdravlje vitkost i energetsku snagu i može se koristiti za samopomoć, ali ako želite upoznati unutrašnju yogu, onda se susrećete sa svim svojim zabludama koje imate o životu. nije dovoljno reći to je maya ili iluzija, nego to je svaka moja misao koja stvara krivu sliku stvarnosti i odvodi me ono što yoga zove klistha ili kliješta svijesti, točnije, mi to zovemo depresijom, melankolijom ili nekom drugom dijagnozom. Yoga je filozofski stav kojeg čovjek primjenjuje direktno i ona utječe na njegovo emotivno stanje, točnije dovodi ga spoznaju koja jedino liječi.

S druge strane, Zapadnjak u svom nervoznom životu i ne osjeća potrebu ni volju da nemirnu i uzmućenu svijest smiri. Zapadnjak troši napor da mijenja svijet, svladava prirodu i revolucionazira društvo, češće se daje voditi svojim porivima i željama, nego što želi mijenjati sebe i nadići svoje porive a da ih pritom ne potiskuje i stvara lažni moral i lažnu duhovnost. Mi trošimo vrijeme da mijenjamo situaciju ispred sebe a nipošto da promijenimo sebe.

Tehnološko i potrošačko društvo ne potiče svladavanje, nego množenje želja i poriva. Kada je nastala kriza ljudi su najviše reagirali jer im je prekinut njihov svjetonazor u kojem ne može više život bazirati na potrošnji a ne radi stvarnih problema. Ne ostvaruju se profiti na tržištu na smirenima i samozadovoljnima, nego na onima koji traže zadovoljenje u izvanjskom obilju, nezasitnima i opsjednutima mnoštvom želja. Nažalost želje se pokreću dužnošću našeg Nad-ja ili očevom figurom koja govori: ako zadovoljiš želju imat češ i moć. Ovo je zamka u koju su velika većina uhvačeni i zbog koje je većina osuđena na patnju. Problem koji se samo naizgled čini jednostavnim skriva najdublju spoznaju u kojoj je iskustvo neizostavan element preko kojeg većina filozofa olako prolazi.

Novozavjetni ili indijski tekstovi samo su naizgled jednostavni, oni u sebi skrivaju duboku filozofiju koja se oslanja na praksu, a takvu praksu zapadna filozofija isključuje. Time Nietzsche s pravom tvrdi da je znanstveni pristup i pretvaranje stvarnosti u pojmove, želja čovjeka da posjeduje, a posjedovanje samo po sebi nije traganje za istinom. Stoga je mistika sa svojim specifičnim jezikom bespravno marginalizirana i zapostavljena jer korsti simbole j jezik nesvjesnog u zaključivanju. U racionalnom zaaključivanju nema mjesta za uzrečicu ”blago siromasima duhom”, jer takva rečenica ruÅ¡i spomenuti način zaključivanja. Upravo je takva zagonetka za mistike predstavljala inspiraciju za otkrivanje značenja arhaičnog jezika kojeg je znanost naivno zaobiÅ¡la uplevÅ¡i se u igru teza i antiteza isključivÅ¡i mitove i vjerovanja koje je dotadaÅ¡nji čovjek njegovao. Primjerice, mistik ne odustaje od nelogičnosti koje pronalazimo u simbolima, jer nelogičnost je ono Å¡to nismo apstrahirali, ono od čega vrvi mistika, a naÅ¡e nerazumijevanje njene dubine, zbog opće prihvaćenog logičkog razmiÅ¡ljanja olako upotrebljavamo princip glasovanja i galame gdje se ne čuje glas razuma, odnosno nepravda koja je učinjena mitskom nasljedstvu predaka, a kasnije i mistici. Jednostavnost kojom obiluje istočna filozofija jest. Stoga znanja istočnih religija i filozofija pomažu naÅ¡em intelektu i intuiciji da te stvari donekle razumijemo. Kao Å¡to znamo, to je zapadnjački način da se pod plaÅ¡tom takozvanog naučnog znanja sakrije vlastito srce, s jedne strane zato Å¡to se Zapadnjak plaÅ¡i znakova živog učestvovanja, a, s druge strane, zato Å¡to bi shvaćanje tuÄ‘eg duha praćeno osjećajima moglo dovesti do doživljaja koji bi se morao uzeti ozbiljno. Znanost mora služiti; ona grijeÅ¡i kad uzurpira prijestol.

Znanost je alat zapadnog duha i sa njom se može otvoriti viÅ¡e vrata nego golim rukama. Istok nas uči drugačijem, dubljem shvaćanju o onome Å¡to se nalazi s onu stranu života. Ovo zadnje nam je malo poznato, viÅ¡e kao nekakav shematski osjećajni religiozni način izražavanja, zbog čega se istočno ”znanje” i mistika stavlja u navodnike gurajući ih u područje vjere ili čak praznovjerja.

Time se pokazuje nerazumijevanje istočnjačke ili mističke ”stvarnosti. Nije riječ o osjećajnim mističkim preuveličanim gotovo bolesnim proročkim iskazima asketskih čudaka, već o praktičnim uvidima genija koji nam ne pruža nikakvog povoda da ih podcjenjujemo.

Većinu stvari smo uvezli sa Istoka i Zapad pati od kompleksa Istoka jer je superiorniji po pitanju duha i njegove kultivacije. Svatko tko je vježbao yogu ili Chi gong, ili je meditirao, svjestan je koliko ovaj proces svakom pokazuje koliko je potrebno sebe kultivirati i asimilirati mnoge emocije koje ne prepoznaje kao svoje već ih prepisuje vanjskim uvjetima. Spoznaja može počet onog trenutka kada shvatimo da sve što se događa oko nas za to smo potpuno odgovorni jer to je ono što smo donijeli kao dio svojih nerješenih konflikata, odnosno ovaj svijet služi upravo da nam postavlja uvjete kako da rješavamo problem.

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut