Dune film D. Lincha iz 1984.g. nije stekao baš veliku popularnost dok je nešto bolje prošao s režiserom  Denisom Villeneuveom koji je napravio remake.

U filmskoj umjetnosti David Linch je pomaknuo granice spajajući arhetipsku stvarnost i vječite teme:  oduzimanje slobode, iskoriÅ¡tavanje ljudi, bijeli Spasitelj, te borba dobra i zla kao vječiti principi koji posljedično stvaraju junake ili “nadljude”.

Homerski ep i znanstvenofantastični roman u kojem Frank Herbert spaja spomenute suprotnosti, da bi bio uspješan mora izvući najbitnije, a sama kvaliteta filma govori je li u tome režiser uspio ili ne. Film je ispunjen Jungovim arhetipovima od Spasitelja do iskopavanja začina koji simbolizira alkemijsku potragu pratvar. Simbolički, potraga za vječnim životom. Svakom orginalnom djelu, arhetip u nama daje snagu i pokretanje onog Onostranog. Naime, začin koji kopaju u dinama Arrakisa podsjeća na potragu čovječanstva za dušom i sobstvom dok je veliki crv, čuvar nesvjesnog poput alkemijske zmije koja jede svoj rep, ustvari čuvar začina koji nam može oplemeniti dušu, alkemijsko zlato, dijelove osobnosti koji joj daju savršenstvo.

Prvi dio filma se bavi inicijacijom ili mogućnostima te pitanjem ima li glavni junak herojskog nadčovjeka u sebi? Herojski čin mu pomaže da se suprostavi onom nadljudskom ili onom što se predstavlja većim od samog čovjeka tj., Animus koji se pojavljuje kao arhetip autoriteta. Svakog heroja i njegovo putovanje karakteriziraju: neobične okolnosti rođenja, ostavljanje obitelji i život s drugima, traumatski događaj koji dovodi do potrage, posebno oružje, nadnaravna pomoć. Paul ne dobiva moći, on razvija svoje borilačke vještine.  Većina heroja dobiva oružje u obliku mača, Paul prima svoje oružje u obliku znanja i mudrosti. Opet, Paulovo oružje nije u tome da on dobije moć, on ga mora zaraditi, što ćemo vidjeti kasnije kad se pojašnjava tko je Herberta inspirirao za ulogu Paula. Paul je ustvari dekonstrukcija heroja, što ću objasniti kroz treći dio i odnos s majkom. 

Drugi dio ispituje odnos izmeÄ‘u hipersvjesnosti i božanskog proročanstva kojeg ima većina klasičnih epova. Treće poglavlje ispituje arhetip “Užasne majke” i muÅ¡ki strah od ženskih moći. Naime, većina muÅ¡karaca ne uspjeva odrasti. U tome ih spriječava majka koja svojom prevelikom brigom da odrastu, onesposobljuje muÅ¡karaca kako bi ga zadržala za sebe. Kako bi muÅ¡karac otkrio Sveti gral ili kako otključati svoje srce i učiniti ga sposobnim za ljubav, mora krenuti u borbu, napustiti sigurni dom i pobjediti zvijer u sebi ili nagone u obliku zmaja. Pobjedom muÅ¡karac otkriva ono neotkriveno, moć stvaranja i integraciju onog Å¡to ga je užasavalo kod majke. Ona se preobražava u Animu koja mu otvara vrata kreativnosti i duhovnosti. Ono Å¡to zovemo nadljudsko jest pomicanje prema individualnim snagama koje su spavale unutar muÅ¡karca.

Ljudi kad ne nađu rješenja obično se opravdavaju društvenim usvojenim odgovorima pa ono što zovu nadljudsko zapravo su odgovori koji su tu, ali ih smatramo nadljudskim jer postoji veliki strah od rješenja i vjerovanja u individualno. Ono što ovaj film želi približiti gledaocu je upravo da ono što se nama dešava u ovoj masovnoj histeriji u kojoj živimo.

Bojimo se okretanju prema sebi i individualnim rješenjima u kojima je najveća snaga. Ljudi to ne mogu vidjeti pa se okreću stvaranju novog masovnog pokreta koji će zamjeniti stari. Ljudi tragaju momentalno za Spasiteljem koji će ih povesti u borbu protiv zla, ali to je srednjovjekovlje kao i ovaj futuristički film koji oživljava srednjovjekovnu ili Starozavjetnu želju za izlaskom iz ropstva. Spasitelj crpi snagu iz individualnosti, a to ljudi ne mogu vidjeti pa to zovu nadljudsko kako bi sebe lišili rješenja i kako bi ponovno mogli živjeti u principu gospodari i robovi.

Herbert stvara svijet koji se čini srednjovjekovnim iako je futuristički. Ovo nadljudsko ili odbačeno postaje demonsko ljudi se vraćaju u srednjovjekovlje.

Demonsko kraljevstvo i aristokracija, a ne demokracija, pokreću intrige. Mačevi i noževi su važno oružje. Iako postoji naprednije oružje, vidimo da se koriste viteški aspekti kako bi se oživjelo srednjovjekovlje i mogućnost da se junak bori na kraju za pobjedu dobra. Herbert, također, zamišlja galaksiju kao jedno carstvo koje podsjeća na Britansko Carstvo. Mahdijeve mesijanske metafore u Dini su vraćanje na sudansku mahdističku islamsku pobunu protiv Britanskog Carstva. Potlačeni narod predstavlja arapske narode koji se bore protiv Britanskog Carstva, ali koliko je dubok aspekt potlačenosti i nevjerovanja u svoje snage, njih mora spasiti Bijeli Spasitelj jer tako oni mogu i dalje ostati potlačeni narod koji ne može živjeti bez svojih tlačitelja. Također, danas se samo bijela rasa bavi Spasiteljem ili tko će nas spasiti iz ovog ropstva jer tako funkcionira naše kolektivno nesvjesno u kojem je kao u romanu stvorena vjera da nas samo netko sa strane može spasiti. 

Herbert je koristio ideje iz spisa Å¡vicarskog psihijatra Carla Junga, posebice koncept kolektivnog nesvjesnog. Prema Jungu, kolektivno nesvjesno se sastoji od drevnih arhetipova — majke, oca, mudrog starca, sjene i dr. Kolektivnom nesvjesnom se može pristupiti kroz mitoloÅ¡ke priče, psihoanalizu snova i aktivnim imaginacijom. Utjecaj ove ideje ogleda se u “svijesti rase” koja neprestano muči Paula Atreidesa, kao i u “drugom sjećanju” kojemu pristupaju časne majke Bene Gesserit i Kwisatz Haderach.

Herbert je inspiraciju za neke dijelove pronašao u razgovorima s Alanom Wattsom, zagovornikom zen budizma koji je eksperimentirao s LSD-om. Ovaj dio pronalazimo u romanu i filmu, kontemplacija na unutarnje ja kao sredstvo samootkrivanja, meditacija kao način za ovladavanje nepoželjnih emocija. Ukratko, ideje koje se odražavaju u disciplini Bene Gesserit iz Dune. Herbert koristi brojne termine koji su izvučeni iz arapskog. Izraz Al-Lat, koji se koristi za opisivanje izvornog Sunca čovječanstva u Dini, ime je božice u predislamskoj tradiciji. Vjerska pozadina Imperiuma je đihad.  Bene Gesserit temelji se na latinskom, što je znak usredotočenosti na logiku i obrazovanje povezano sa učenjem starog Rima. Herbert koristi povijesne sekte kao što su isusovci, Bene Gesserit i Ceh začina koje podsjećaju na srednjovjekovnu Europu. Osim toga, kraljevske kuće u sukobu u Dini karakteristične su za europske kuće starog plemstva. Također, Atreides je ime iz grčke mitologije.

Puno je simbolike, a ovo su samo neke koje su pronađene u djelu Herberta. Ovdje smo spomenuli samo neke dijelove, ali ono najbitnije je da niti jedan roman, ili film ne može pobuditi zanimanje ljudi ako u sebi ne aktivira arhetipske priče i kolektivne povijesna sjećanja. Ovaj kratki prikaz nam ne daje mogućnost da razvijamo dublju analizu puno bogatije knjige, ali ono bitnije je da pokušate vidjeti kako su arhetipovi konstrukti našeg života i stvarnosti u kojoj živimo.

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut