“Svima nam je suÄ‘eno da živimo neiživljeni život svojih roditelja, strahove i maÅ¡tarije koje su oni projicirali na nas. Ako ih uzmemo za stvarnost, onda živimo u njima, nesvjesni njihovih posljedica.”
C.G. Jung
Sve mitologije imaju redoslijed dogaÄ‘anja tako i obitelji žive prema odreÄ‘enim arhetipovima kojeg odraÄ‘uju i ponaÅ¡aju se prema odreÄ‘enom slijedu. Primjerice, vaÅ¡ otac je bio pomorac i on oživljava mit Odiseja koji je putovao morima. U mladenaÄkoj fazi, vi se zaljubljujete u deÄka koji u jednom trenutku dobiva odliÄan posao na brodu, arhetip je tada oživljen. Mit o Ozirisu kojeg Äeka njegova žena. On prolazi svoje odrastanje kroz samoću, a žena se uÄi kroz Äekanje i strpljenje o svojoj funkciji koja je bila slaba. Mit ili arhetip pomažu nam da osvijestimo one dijelove sebe koji su nam slabi i s njima se kroz priÄu upoznajemo sa sobom. Zaljubljujujemo se u ono slabo i nerazvijeno Å¡to nas privlaÄi, ali ujedno i smeta.
ProÅ¡li tekst o Pandori nam govori da je mit o ljepoti živ kod mnogih žena i kako ga ustvari nesvjesno žive ili im zadaje mnogo boli da ga ostvare preko botoksa, plastiÄnih operacija i neumornih vježbanja u teretani, te obilazaka shopping centara.
Ipak, svi živimo kroz mitove, Äak i ekonomija u kojoj živimo nastaje na bazi mita, Å¡to su neki ekonomisti koji su upoznati sa psihoterapijom uoÄili i primijenili, poput sublimiranih poruka u reklamama.
Mit o Pandori ako se ne shvati kao traženje unutarnje ljepote i voljenja sebe, obiÄno je poguban za žene tj. kao i mit o Narcisu, Å¡tetan, ali nužan. Kroz njih smo kao civilizacija odluÄili proći kroz fazu nigredo, crnine ili proÄišćenja. Ako ne pronaÄ‘ete zamjenu za mit i ne osvijestite problem odnosno ne uoÄite da živite metafore, obiÄno ćete se vratiti na staro ponaÅ¡anje.
Mit o Pandori skriva dvostruku vezu, tj., ženska ljepota znaÄi moć, slobodu ili kontrolu. Primjerice, žena ste i osjećate da ste lijepi Å¡to vam daje samopouzdanje, ili ste muÅ¡karac i imate lijepu ženu za partnericu i osjećate se moćno. Lijepa žena je metafora za moć. Ako izaÄ‘ete iz osjećaja ljepote, vidjet ćete da je Pandora metafora u kojoj kroz nju tražite svoje žensko mjesto u druÅ¡tvu koju dobijate kroz koliÄinu ljepote. Roman Ljubavnice Elfriede Jelinek govori upravo o tom problemu u kojem žena poklanja najveću pažnju ljepoti poÅ¡to zna da mnogi muÅ¡karci svoju moć potvrÄ‘uju u druÅ¡tvu kroz koliÄinu ljepote te žene.
 Mnoge veze upravo se vežu na mit o Pandori tako da žene imaju uvjerenje da kada ostare, muÅ¡karci odlaze s mlaÄ‘ima. MuÅ¡karac i žena nisu svjesni ove igre, ali mnogi se povežu upravo na toj karakteristici privlaÄenja, žene optužuju muÅ¡karce iako je takav muÅ¡karac bio samo projekcija usvojenog druÅ¡tvenog ili obiteljskog vjerovanja. Kada bi uÄili ljude na kojim projekcijama stvaraju život, sigurno im se ne bi dogaÄ‘ale spomenute anomalije u odnosima koje su jako duboko i proÅ¡irene. Ljepota je u druÅ¡tvu i odnosu veliki motiv na kojeg se oslanjaju mnoge veze, ostavljanje ljepote, ako nije asimilirana kao unutarnja ljepota se pretvara u mržnju prema ljepoti, ali onda i prema ljudima i druÅ¡tvu. Takav stav stvara anksioznost bježanje od druÅ¡tvenosti pod egidom ja nemam Sjenu bolji sam i pametniji od drugih.
Ovaj problem možemo rjeÅ¡avati igrom maÅ¡te i vidjeti kako zavrÅ¡avaju scenariji ako se zaljubimo na razini ljepote, ili ako tražimo karakterne kvalitete. Dopustiti si tu igru donosi nam jak osjećaj slobode i osloboÄ‘enosti pritiska druÅ¡tva koji nas tjera da zadovoljimo mit o Pandori. To je put oslobaÄ‘anja starih mitova o dominaciji-pokoravanju koji nas drži u okvirima želje za moći jedni nad drugima i prirodnim okoliÅ¡em. Moramo sruÅ¡iti žive mitove koji nas tlaÄe temama dominacije i pokoravanja, kao Å¡to to Äini mit o Pandori.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
