[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Kada je Jung rekao da su u proÅ¡losti praznovjerja spaÅ¡avala ljude od duÅ¡evnih bolesti, malo tko je tada, a i danas u to vjeruje jer ne znaju niÅ¡ta o nesvjesnim sadržajima koji se pojavljuju upravo u praznovjerjima, mitovima i bajkama. Ipak, materijalna era otvorila je Pandorinu kutiju u nesvjesnom: “Milijun objedinjenih nula, nažalost, ne dodaje se jednoj. KonaÄno sve ovisi o kvaliteti pojedinca, ali naÅ¡a fatalno kratkovidna dob razmiÅ¡lja samo u smislu velikog broja i masovnih organizacija, premda bi netko pomislio da je svijet vidio viÅ¡e nego dovoljno onoga Å¡to dobro disciplinirana rulja može uÄiniti u rukama jednog luÄ‘aka. Nažalost, Äini se da ova spoznaja nije prodrla jako daleko – a naÅ¡a je sljepoća izuzetno opasna. “C.G.Jung
Kako znanstveno shvaćanje raste, tako se i naÅ¡ svijet dehumanizira. Jung kaže da Å¡to Äovjek ima veću potrebu za racionalnošću, ima veći strah od metafiziÄkog i iracionalnog. Čovjek se osjeća osamljeno u svijetu gdje je nepovezan sa prirodom i sa svojim unutarnjim ja. Praznovjerja poput vjerovanja da je grmljavina ljutnja bogova ili da je duga savez Boga s Äovjekom, tadaÅ¡njem su Äovjeku nesvjesni sadržaji koji se pojavljuju u obliku bajke i mita i omogućuju da ga ti sadržaji ne uniÅ¡te u obliku psihoze.
Kada se danaÅ¡njem Äovjeku pojave nesvjesni sadržaju u obliku snova gdje ga primjerice napada bijeli medvjed koji simbolizira negativnu Animu i koji u ovom sluÄaju predstavlja opasnost za Äovjeka, on će ovaj sadržaj osjetiti kroz psihozu i neće biti svjestan, a kamoli sposoban prihvatiti te sadržaje. Ti sadržaji su jezik prirode koja govori arhaiÄnim jezikom, a kojoj se znanost ismijava unatoÄ Äinjenici da zadnjih sto godina do dana danaÅ¡njeg ne zna kako pristupiti psihiÄkim bolestima, a kamoli da može pojmiti da ti sadržaji mogu izazvati ratove i ekonomske krize.
“Duh dubine nauÄio me Äak da svoj postupak i svoju odluku smatram ovisnima o snovima. Snovi utiru put životu i odreÄ‘uju vas, a da vi ne razumijete njihov jezik. Netko bi želio nauÄiti ovaj jezik, ali tko ga može poduÄavati i uÄiti? Sama uÄenost nije dovoljna; postoji znanje o srcu koje daje dublji uvid. Znanje o srcu nema ni u jednoj knjizi i ne može se naći u ustima nijednog uÄitelja, već izrasta iz vas poput zelenog sjemena iz tamne zemlje. UÄenost pripada duhu ovog vremena, ali taj duh ni na koji naÄin ne zahvaća san, jer je duÅ¡a svugdje Å¡to nauÄno znanje nije. ” C.G.Jung
Kao Å¡to razvitak zametka ponavlja svoju pretpovijest, tako se i duh razvija iz pretpovijesti stanja koje ako želimo shvatiti sebe, moramo prvo prihvatiti kroz te simboliÄke slike, ali one su bezvrijedne ukoliko ih ne doživimo svojim emocijama i u tom momentu ne shvatimo kao stvarnost koja komunicira s nama s jednog arhaiÄnog pogleda, pokuÅ¡avajući nam prenijeti sadržaje naÅ¡e osobnosti koji nas ponovno vraćaju u jedinstvo s prirodom, a onda i ljudima.
“Toliko smo zarobljeni i zapleteni u svoju subjektivnu svijest da smo zaboravili vjekovnu Äinjenicu da Bog uglavnom govori kroz snove i vizije. Budist svijet nesvjesnih maÅ¡tarija odbacuje kao beskorisne iluzije; kršćanin stavlja svoju Crkvu i svoju Bibliju izmeÄ‘u sebe i svoje nesvijesti; a racionalni intelektualac joÅ¡ ne zna da njegova svijest nije njegova ukupna psiha. To neznanje traje i danas, usprkos Äinjenici da je viÅ¡e od 70 godina nesvjesno osnovni znanstveni koncept koji je neophodan za svaku ozbiljnu psiholoÅ¡ku istragu. ” C.G.Jung
Narudžba knjiga: nikola@vedski-jyotish.net
