Svi imamo potencijal za slobodu od nezadovoljstva zato Å¡to postoji naÄin iznalaženja njenog uzroka. Ovaj uzrok je neznanje, gdje Äovjek lažno zamiÅ¡lja ono Å¡to misli da jest. Neznanje nestaje kad je um temeljito prožet spoznajom da mi nismo Anita, ili Danijel, ili  doktor ili radnik, to je izmiÅ¡ljeno Ja.
Postoje dva tipa osloboÄ‘enja s ostatkom i bez ostatka. OsloboÄ‘enje s ostatkom ili sjemenjem znaÄi da joÅ¡ postoji osobno tijelo , ali viÅ¡e nema mogućnosti iznicanja karmiÄkih iluzija, a život se bez napora odvija u neporemećenoj duhovnoj ravnoteži, dok osloboÄ‘enje bez sjemenja ne stvara novo tijelo i to je konaÄno prosvijetljenje. Iako rijetko, svatko od nas može zamjetiti kako je rob svojih kompulzivnih razmiÅ¡ljnja, a to je upravo sjemenje nesvjesnog.
OgraniÄeni svjetovnim iskustvima dualizma, ovu sreću osloboÄ‘enja ne možemo doista ni zamisliti. No, možemo joj težiti! Možemo “ići unutra” iza misli. Umjesto da mijenjamo okoliÅ¡ i osobe s kojima se družimo da bi ublažili svoje nezadovoljstvo, možemo pogledati unutra i tražiti Å¡to se skriva iza misli. Smirivanjem uma i prekidanje kompulzivnog razmiÅ¡ljanja, iskusit ćemo svježinu meditativnog uma.
Želja za slobodom od boli je neÅ¡to Å¡to sasvim izvjesno dijelimo sa svima. Najbitnije u traganju za samim sobom jest da ne uzdižemo sebe kao “duhovne osobe”, iznad drugih jer to je lažni ego koji misli da postoji viÅ¡e ili niže. UÄeći kako da prihvatimo nesreću bez razoÄarenja ili odbojnosti, radimo korak prema pravom sebi.
Ovaj put će nam pomoći da shvatimo kako naÅ¡e ponaÅ¡anje postepeno smanjuje sukobe s ljudima koje susrećemo, te da naÅ¡ život teÄe skladnije. Ljutnja viÅ¡e neće klijati tako Äesto ili tako snažno, a opadanjem prianjanja, smanjuju se tjeskoba i stres. Jedna posljedica ovih preobražaja je da proživljavamo rastući osjećaj mirnoće i unutarnjeg blagostanja.
 Sjemena istine već su prisutna u naÅ¡em umu ili Jastvu.  Mentalni virovi neprestana razmiÅ¡ljanja i krive procjene ne dozvoljavaju ovim sjemenjima da proklijaju u nama samima. To je moguće uÄiniti praksom otkrivanjem svojih krivih obrazaca, promatranjem svojeg ponaÅ¡anja, ali ne potiskivanjem već prihvaćanjem sebe.