Dobri dupin je vrsta dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Današnja istraživanja dupina, ukazuju da se radi o inteligentnim i još nedovoljno ispitanim bićima.
           Nedjelja, negdje krajem kolovoza. Trajektom, prepunim turista i dojmova koji vozi na liniji Lastovo – Split vraćao sam se u Zagreb. Bio je uobiÄajen ljetni dan, sve dok nismo doÅ¡li do BraÄkog kanala. Odjednom – dupini, toÄnije njih dvoje. Ljudi su se poÄeli dizati sa svojih mjesta, djeca su upirala prstom prema njima i pokazivala emocije koje stariji vjeÅ¡to sakrivaju. Ubrzo je na trajektu nastao opći metež. Dupini su iskoÄili iz mora, pojavili se nekoliko puta i otiÅ¡li. Izvadio sam fotoaparat i na brzinu poÄeo okidati, ali bili su predaleko za neku bolju fotografiju. Posljednji sam ih put vidio na ovom istom mjestu, ali osam godina ranije. ÄŒesto se u takvim trenucima sjetim filma “Big Blueâ€, scena u kojima nas morske dubine i susreti s dupinima uvijek nanovo odvode u idealni svijet Platonovih ideja. Zvuci realnosti mnogo su brži: posao, Å¡kola, uÄenje, ozbiljnost, daleko su od svijeta dupina u kojem sloboda, druženje i igra predstavljaju vrijednosti na koje danas Äesto zaboravljamo. Barem na trenutak ovaj je Äudan svijet nestao. Zalazak Sunca i dupini stvorili su savrÅ¡enu stvarnost, pa makar i na trenutak. Jedino se ljudi i dupini igraju u odraslom dobu.
Dupini kao terapeuti
    Psihologija bi rekla da takvi susreti izazivaju u nama vraćanje u maternicu, u rano djetinjstvo u kojem smo se osjećali sigurnim. Ali pritom nerjetko zaboravlja da su to osjećaji koji nas potiÄu na humanost. Mnogi ribari ne vole dupine jer im kidaju mreže, no to su njihova tisućljetna loviÅ¡ta i njihov prirodni okoliÅ¡ kojeg mi naruÅ¡avamo prevelikim izlovom riba i zagaÄ‘enjem mora. Dupin ne može saditi vrt i hodati, njegov život ovisi o moru i rijekama. TakoÄ‘er, tretiranje dupina kao životinja je upitno, jer mnoga izljeÄenja koja su nastala kada su ljudi plivali s njima, pokazuju da se radi o vrsti o kojoj tek trebamo neÅ¡to nauÄiti. Inteligencija u ovom sluÄaju nije svojstvena samo ljudima, jer kako objasniti Äinjenicu da dupin osjeća bolesnu osobu i pomaže joj u izljeÄenju bolesti. Ono Å¡to je poznato za dupine, jest da imaju sonar pomoću kojeg otkrivaju jata riba. Ta sposobnost je nazvana eholokacija, a pomoću te sposobnosti pomažu i ljudima u izljeÄenju.
Dupini i mitologija
   Simbolika dupina povezana je sa simbolikom voda i preobrazbi. Gusari koji su Dioniza privezali za jarbol laÄ‘e, pa su se opili, popadali su u more i pretvorili se u dupine. Dupin je postao simbolom preporoda, a i obraćenja, jer su gusari postali neÅ¡to drugo. Stoga ne zaÄujuÄ‘e podatak Petera Shenstonea, australijskog mitologa da su u iskopinama ranokršćanskih hramova pronalazili i simbole dupina. Naime, obraÄenje je imalo veliku važnost za kršćanstvo, a poznato je da su mnogi tadaÅ¡nji poganski obredi postali sastavni dio kršćanskih obreda, poput hodoÄašća, kiÄenje bora, bojanje jaja i drugo. TakoÄ‘er, dupin je u mitovima simbol proricanja, mudrosti i opreznosti. Zbog tih osobina i brzine kretanja smatrali su ga gospodarom plovidbe. ÄŒesto se pokazuje kao Posejdon s trozubom ili sidrom. U GrÄkoj umjetnosti Äesti su prikazi Äovjeka koji jaÅ¡e dupina, odnosno on je oznaÄavao u pogrebnim obredima psihopompa (vodić duÅ¡a kroz zagrobni svijet). Krećani su vjerovali da se mrtvi povlaÄe na kraj svijeta, na otoke blaženih, a da ih na te otoke odvode dupini. TakoÄ‘er, on se pojavljuje u indijskoj mitologiji koja tvrdi da je civilizacija nastala nakon Å¡to je bog Vishnu u obliku ribe-Äovjeka, a zapravo dupina, iziÅ¡ao iz Gange. Danas živi jedna od malobrojnih vrsti slatkovodnih dupina u Gangi. SliÄna legenda postoji u prijaÅ¡njoj Mezopotamiji, gdje se spominje Oannes, bog dupin. Postoje joÅ¡ mnogi mitovi o dupinima, a uvijek su opisani kao bića koja pomažu ljudima.
 Jadranska kolonija Â
      Jadranska kolonija dupina živi u loÅ¡injskom akvatoriju. Njihovo prisustvo najjasnije svjedoÄi o Äistoći mora. Ova kolonija dupina broji 150 jedinki, a svake se godine 5. kolovoza obilježava Dan dupina – manifestacija u njihovu Äast. Dupini su ovo mjesto prihvatili kao stalno boraviÅ¡te te je 1987. godine osnovan IstraživaÄki institut Tethys (Tethys Research Institute) dugogodiÅ¡nje istraživanje biologije, ekologije i druÅ¡tvene strukture zajednice dobrih dupina koji nastanjuju more oko Cresa i LoÅ¡inja. Tako je osnovan Jadranski Projekt Dupin, a zajednica dupina oko LoÅ¡inja danas je jedna od najbolje istraženih u cijelom Mediteranu. Od 1995. godine dupini su u Hrvatskoj posebno zaÅ¡tićena životinjska vrsta.
Sporazumijevanje zvukovima
           Dupini u lovu za ribom pod vodom mogu ostati tek 4-5 minuta. DiÅ¡u plućima, pa moraju izlaziti na povrÅ¡inu svakih nekoliko minuta. Najduže trajanje urona koje je izmjereno u Hrvatskoj je trajalo 6 minuta i 55 sekundi. Dupini su druÅ¡tvene životinje i žive u skupinama razliÄite veliÄine i razliÄitog sastava. Dupini se izmeÄ‘u sebe ponaÅ¡aju prijateljski: pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. MeÄ‘usobno se sporazumijevaju ”jezikom” zvukova. Postoje mnogo istraživanja koja govore da dupini imaju jako dobro razraÄ‘en naÄin sporazumijevanja. Ono Å¡to zadivljuje jest da dupini pomažu djeci oboljeloj od Downovog sindroma. Znanstvenici imaju nekoliko objaÅ¡njenja za takvu pojavu, ali nisu otkrili na koji naÄin se djeci poboljÅ¡ava zdravstveno stanje.
Dvanaest mjeseci trudnoće
Dupini donose mladunÄad veÄinom tjekom lijeta. Ženke mladunÄe nose dvanaest mjeseci, doje ga najmanje godinu dana a ono ostaje s majkom nekoliko godina. Majka i mladunÄe su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe. MuÅ¡ki dupini nisu ukljuÄeni u odgoj mladunaca. Dobri dupini postaju samostalni nakon godinu i pol, a spolnu zrelost dostižu s desetak godina, nakon Äega ženka može imati mlado svakih 4 do 6 godina. Ono Å¡to je specifiÄno u odgoju dupina jest Å¡to u njemu sudjeluje viÅ¡e dupina, koji služe kao “babice” te pomažu majci i Å¡tite je od napada morskih pasa privuÄenih krvlju koja istjeÄe pri porodu. Nakon poroda Äitava skupina gurka mladunca na morsku povrÅ¡inu kako bi prvi put udahnuo zrak. Dupini su kod poroda ovisni o pomoći svojih roÄ‘aka.Takva pomoć nije izolirani sluÄaj. Naime, tu pomoć pružaju i u sluÄaju ozlijeÄ‘enog dupina. Na njegovo zapomaganje žure ostali dupini odmah u pomoć, podupiru ga i iznose na povrÅ¡inu vode da doÄ‘e do zraka.
Ugroženost dupina
 Ono Å¡to je danas primjetno kod dupina jest da zagaÄ‘enje mora stvara u njihovom tkivu nakupine koje uzrokuju smanjenje reproduktivne sposobnosti, povećanu smrtnost mladunaca, smanjenja imuniteta i pojave bolesti, parazitskih infekcija te patoloÅ¡kih promjena na organima. TakoÄ‘er, prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu, predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu. U podruÄju LoÅ¡injskog arhipelaga dobri dupini provode Äak oko 80 posto u aktivnostima koje su vezane uz lov i traženje hrane. Uznemiravanje, prvenstveno plovilima, koja fiziÄki sprjeÄavaju dupine u kretanju, te zagaÄ‘enje koju proizvode motori plovila onemogućavaju komunikaciju i snalaženje, naroÄito tijekom ljetnih mjeseci s obzirom na velik broj turista koji posjećuje obalu i predstavljaju joÅ¡ jedan uzrok ugroženosti. KoÄarenje, krivolov, te plastiÄni otpad koji dupini povremeno progutaju i ugibaju predstavlja opasnost za njihov život. Spomenuti problemi dovode do stvaranja malih, izoliranih skupina unutar već ionako razdijeljene populacije, koja bez zaÅ¡tite ne može dugoroÄno opstati. Zaustavljanje prekomjernog iskoriÅ¡tavanja prirodnih resursa i zauzdavanje neograniÄenog zagaÄ‘enja mogu pomoći. Mogući nestanak dupina zadnja je granica ekoloÅ¡ke neosvjeÅ¡tenosti koju ne smijemo prijeći ukoliko sebe želimo zvati humanim bićima.