Kada promatramo nesvjesnost u budizmu, onda njezino objaÅ¡njenje nalazimo u pojmu bhavanga – sota. To je srediÅ¡nji pojam budistiÄke teorije koja sadrži osnovne pretpostavke indijske racionalne psihologije uopće.  Sota prevodimo kao struju u kojoj je uvjetovano  (anga) životno “bivanje†(bhava). Skraćeni prijevod bhavange – sote jest životni proces – poradzumijeva životni tok nesvjesnoga. Analogni pojam nesvjesnog kao životni tok u europsku su filozofiju unijeli su, neposredno se pozivajući na indijske i kineske tekstove, E. von Hartmann i C. G. Jung, ili u kojem Bergsonov životni tok (flux du vecu) obuhvaća pretpostavke njegove teorije o “životnom elanu†i o kružnom procesu pamćenja u objektivnosti vremena.
Kao univerzalni tok nesvjesnosti “bhavanga – sota†je uvjet izranjanja i uranjanja individualne svijesti. Termin se javlja u ranoj komentarskoj književnosti abhidhamme, pa je tako svojstven Å¡kolama theravada (stariji budizam) a onda u mahayana (mlaÄ‘i budizam).
Teorijom bhavanga – sote predstavlja fenomen pamćenja jer su u tom kružnom toku od iskona pohranjeni svi utisci i iskustva, koji u neposrednom smislu ostaju zatvoreni za površinsku svijest, ali u snu i na javi propuštaju kroz vrata razuma (mano – dvara) određene slike i predodžbe (Nyanatiloka).
U svojim komentarima budistiÄkih tekstova C. G. Jung tvrdi da je zapadni racionalistiÄki duh sa psihoanalizom stigao do neurotiÄnoga stanja i u tom pogledu ostao zatvoren za objaÅ¡njavanje dubljih slojeva nesvjesnog koji su iskljuÄivo religiozni. Polazeći od analogije s modernom socijalnom psihologijom, Jung s pretpostavke o kolektivnoj nesvjesnosti, gdje su arhetipovi dominante nesvjesnoga, prelazi na pretpostavku o psihiÄkom naslijeÄ‘u, koja ga vodi do srediÅ¡njeg smisla nauke o bhavangi – soti u vezi s determinizmom karmana.
Prema klasiÄnom komentaru Budhaghose, u bhavanga – sotu naÅ¡a svijest ili pamćenje o iskustvima prijaÅ¡njih života uranja u taj tok, gdje mi dobivamo osjećaj da smo jednom roÄ‘eni a ustvari smo pod poptunim utjecajem ovog toka kojeg jyotish zove planeti a Jung kolektivno nesjvesno. Stanje nesvjesnosti je uÄestalije i ono vlada potpuno Äovjekom a danaÅ¡njeg suvremenog Äovjeka rastaće u komadiće.  Bhavanga- sota se poput toka rijeke pojavljuje uvijek ponovno i na isti naÄin bezbroj puta, dok spavamo bez snova, a i u drugo vrijeme. Izranjanje iz njezine jednoliÄnosti uvjetovano je meditacijom i ispravnim životom  (karman), to je pokretna snaga životne struje. Istok ili ono malo prosvijećenih znao je za ovu duboku moć nesvjesnog ali pred kakvom snagom danas stojimo a da nismo svjesni svoje moći koja se odražava u ljubavi.