Anksioznost i praktična filozofija

Bit praktične filozofije je usredotočiti se na emocionalni i mentalni razvoj praktičara. Krajnji cilj je oslobađanje od ega. Ova vrsta filozofije, uz meditaciju kao ključne komponente za razvoj nas samih, može biti vrlo korisno za one koji žive s tjeskobom ili anksioznosti. Anksiozni poremećaji karakterizira osjećaj panike i nervoze, bilo u vrijeme stresa, nasumce, ili na javnim mjestima. Ovi osjećaji moraju negativno utjecati na život pojedinca na dulje vrijeme .
Filozofija kao tretman
Ljudi koji žive s anksioznim poremećajima mogu gledati na praktičnu filozofiju kao sredstvo liječenja. Praktična filozofija pomaže osobama s anksioznim poremećajem. Anksioznost je bolest Zapada pa je raširena i ne mora biti klinički registrirana a da ne vidimo kako ljudi svojim ponašanjem pokazuju upravo ove simptome. Praktična filozofija s dodatkom meditacije prisiljava praktičare sjediti i razmišljati, umjesto da se fokusiraju na tjeskobu. Praktična filozofija ima za cilj borbu protiv negativnosti i sebičnog razmišljanja, kao što su pretjerano tjeskobno ponašanje. To je korak dalje od sebičnog razmišljanja kako bi se to razmišljanje odrazilo u širem smislu gdje ego zaboravljamo i sebe poistovjećujemo sa svijetom. Promjena fokusa gledanja puno toga može promijeniti a bit je praktične filozofije. Jungova zadnja faza u terapiji je filozofska, osoba stvara odnos s Jastvom, a to je filozofsko pitanje, poput indijske filozofije koja se bavi tom temom. Ljekovitost filozofija je velika ako je znate usmjeriti i spojiti s emocionalnim aspektom čemu više teži Istočna filozofija koja radi na skladu tijela i uma. Ako ona ne postoji onda stavovi nisu usklađeni s umom. Današnji svijet uopće ne poznaje filozofiju koja je bila dio tradicije zadnjih 2500 godina i kakvu je ona ulogu igrala u životima ljudi, te koliko je bitna i koliko nas ona rješava tako bitne karakteristike,  a to je jednostranost. Da biste se riješili anksioznosti koja je povezana s disanjem još od Buddhe znamo koliko je opasna uskogrudnost tj., širina stavova ne može dovesti do anksioznosti jer ona omogućuje poznavanje prirodnih zakona i usklađenost prirode s njima. Kada stvari prevedemo doslovno uske grudi pokazuju mjesto gdje nastaje anksioznost upravo u plućnom djelu gdje strah onemogućuje disanje. Pošto živimo u vremenu gdje bi se većina smijala ovoj konstataciji, oni koji su prošli proces dugih meditacija ili ozbiljniji pristup psihoterapiji svjesni su kako stavovi utječu na tijelo i kako oni formiraju naše bolesti. Većina današnjih problema dolazi zbog nerazmišljanja ili nepostojanja viveke ili razlučivanja. Osnovni problemi u odnosu dolaze upravo iz nemogućnosti razlučivanja. Vježbanje praktične filozofije je proces koji se ne događa preko noći, to je aspekt kojeg tijelo treba prihvatiti s godinama mijenjanja stavova, a taj proces ako ne volite ili odbijate uvijek će vam biti dalek. Bit je u sagledavanju stvari iz drugačijeg kuta, odnosno svaki kolektivni stav koliko god bio dobar za ovaj proces praktične filozofije treba biti odbačen.
Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut