[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Bio jednom stari kralj koji je imao dva sina. Kralj je bio toliko star i bolestan da nije mogao napustiti dvorac. Jednog dana, stari kralj je s prozora ugledao Äarobnu pticu na vrhu zvonika koja je potom odletjela u Å¡umu. Ispunjen Äežnjom, zamolio je svog najmlaÄ‘eg sina da ode po to. Princ je sretno krenuo i proveo dan tražeći Å¡umu.
Kad padne mrak, princ je zapalio vatru. Dok je sjedio i grijao se, logoru je prišao Lisac. Princ pokušava ubiti lisicu, a ona pretvara princa i njegovog psa u kamen.
Kada se mlađi princ ne pojavljuje, stariji princ je poslan da sazna što mu se dogodilo. I on se nađe u šumi i zapali vatru. Opet se pojavljuje Lisica, ali ovaj ga princ ljubazno pozdravlja i nudi mu nešto za jelo.
Prije nego nastavimo dalje, ovdje Jung pokazuje dva naÄina pristupa nesvjesnom. Jedan je prvog princa koji je se ponaÅ¡a kao Persona ili maska koja predstavlja danaÅ¡njeg Äovjeka kojem je hedonizam i povrÅ¡nost potpuno normalna i potpuno negira nesvjesno koje ga onda napada u svjesnom životu tako da ga okameni, odnosno uÄini joÅ¡ nesposobnijim za život, dok je drugi isto tako opasan jer se poputno prepuÅ¡ta nesvjesnom Å¡to isto tako može biti opasno kako se ne bi izgubila osobnost poput nekog religijskog fanatika koji doslovno shvaća religioznost koja ga onda potpuno psihotiÄno preuzima i oduzima mu individualnost. U bajci o Svinjaru u kojem je kralj kao prvi princ i daje svoju kćer nesvjesnom samo da ne izgubi svoje povrÅ¡ne navike i povrÅ¡an život u ovom sluÄaju nesvjesno je okrutnije. Lisica je trikster, prevarant kojim nas nesvjesno mami, princ misli da može ubiti lisicu ili ignorirati nesvjesno, ali posljedice su nesagledive, većina ljudi pokuÅ¡ava živjeti kao princ, ali Å¡to dalje život odmiÄe ovo nesvjesno veliku većinu sredovjeÄnih i starijih ljudi pretvara u Äangrizave ljude bez nade, prepuni pesimizma i nezadovoljstva. Mefisto pokuÅ¡ava prevariti Fausta upravo kao i kod glupog princa ili naÅ¡e znanosti koja iskljuÄuje duhovnu stvarnost, samo treba uživati ili izume troÅ¡iti i usmjeravati na uživanje, mjerilo svih stvari je materijalizam, a vidjet ćemo da bez principa individualnosti ne može doći do integracije unutraÅ¡njih sadržaja.
Stariji princ je nauÄio da je život kompliciran, vidio je kompleksnost lisice da ono Å¡to je loÅ¡e nudi mu daljnje putovanje prema Äarobnoj ptici. ÄŒim joj je ponudio toplinu i hranu, Lisica se pretvara u mladića koji obećava pomoći princu da pronaÄ‘e tajanstvenu pticu koja, kako kaže, boravi iza sedam brda, u vrtovima Crvenog kralja.
Na kraju stižu u palaÄu Crvenog kralja. U srediÅ¡tu vrtova pronalaze stablo kruÅ¡ke i na tom drvetu gnijezdi se Äarobna ptica. Lisica upozorava brata da ne grize plodove na stablu jer će to upozoriti Äuvare, ali on to, naravno, Äini i Äuvari ga odvlaÄe pred Crvenog kralja koji mu nudi alternativu da ga ne ubije, odnosno mora pronaći i oteti princezu u dvorcu na rubu mora i dovesti je do Crvenog kralja. Stariji princ prihvaća izazov i Lisica obećava podrÅ¡ku…
»Opet si prihvatio težak zadatak. Neću ti dopustiti da to uÄiniÅ¡ sam. Bio si dobar prema meni, za razliku od svog brata.’
Princ i Lisica putuju zajedno. Lisica ima rjeÅ¡enja za svaku opasnost na koju naiÄ‘e. Naposljetku pronalaze princezu, koja nije previÅ¡e oduÅ¡evljena idejom da se uda za Crvenog kralja, već se zaljubljuje u princa. Ipak, Lisica se pretvara u zadivljujuću nevjestu koja odlazi kralju, ali tijekom sveÄanosti bježi kako bi se pridružila princu i princezi koji se polako vraćaju kući. Na putu Lisica prekida Äaroliju i mlaÄ‘i brat se oslobaÄ‘a od kamenja. Kad se svi vrate, stariji brat daje Äarobnu pticu svom ocu na samrti koji se potom obnavlja i postaje mlad. ÄŒarobna ptica je potraga za vlastitom fantazijom i simbolom života za kojim tragamo, poput Grala.
Stariji princ kada je jeo plodove oslonio se na vlastiti integritet ili svoj osjećaj ispravnosti i time nije popustio pritiscima nesvjesnog iako ga sluÅ¡a. Dakle, Äuvanje vlastitog integriteta izuzetno je bitno na naÅ¡em putu. TakoÄ‘er, princezu ne prisiljava na odlazak poÅ¡tuje njenu odluku iako bi to moglo izazvati bijes Crvenog Kralja i izgubiti ÄŒarobnu pticu koju je obećao ocu. Ako to Äovjek uÄini u svakodnevnom životu može nadvladati neurozu ili depresiju. Dakle, bit je sudjelovati u nesvjesnom osvjeÅ¡tavanju, ali, istodobno, ne izgubiti sebe na tom putu Å¡to nam bajke Äesto govore razliÄitim primjerima pokazujući nam put individuacije.
Nikola Žuvela
jyotish savjertnik i terpaeut
