[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]

Prije Eckharta Tolla rodio se Majstor Eckhart, jedan od velikana mistike. Rođen 1260. godine nedaleko od Gothe, u Hochheimu, u Tiringiji, podrijetlom iz plemićke loze. Protiv njega je inkvizicija vodila postupak, ali nekako se izvukao iz tog željeznog zagrljaja formalnih budalaština.

 Prema Eckhartu:

»Čovjek se ne treba zadovoljiti mišljenim Bogom; jer kad ta misao prođe, prolazi i taj Bog. Nego treba imati bivstvenog Boga, koji je daleko uzvišen iznad čovjekovih misli i svakog stvorenja.«

 »Ljudi ne bi trebali toliko razmišljati što da čine; nego bi trebali promisliti što da budu”.

 »Jer ne posvećuju djela nas, nego mi trebamo posvetiti djela.«

Ne reci: »Uskoro bih želio«, nego: »Ja hoću da to sada tako bude!«, pa bi u ovoj veoma snažno sabranoj volji jedan jedini korak učinjen naprijed »bio bolji nego da se bez njega prijeđe more«, pa ako bi u toj volji jednom i posrnuo, nemoj odustati, jer »zbog toga što katkada među žito padne kukolj, ne treba odbaciti plemenito žito.«

 Završit ćemo s njegovom bogohulnom izjavom zbog koje ni danas nije proglašen svecem, a koja ne odgovara niti jednoj religiji i zbog čega je Eckhart poseban:

 Nadomak cilju, kad stanem slobodan od svoje vlastite volje i

 od volje Božje i svih njegovih djela i od Boga samoga, stajat

 ću tamo iznad svih bića, ni Bog ni biće. Prije bi se moglo reći

da ću biti ono što sam bio i što ću ostati, sada i zauvijek.  A

 onda ću dobiti zamah (svijest) koja će me odnijeti iznad svih

 anđela. Taj će mi zamah dati tako golemo bogatstvo da mi

 Bog neće biti dovoljan u svemu što ga čini Bogom, ni sa svim

 svojim božanskim djelima. Jer nadomak cilju otkrit ću da smo

 Bog i ja jedno. I tako ću biti ono što sam bio, neću postati ni

 manji ni veći, jer ja sam nepokretan uzrok koji pokreće sve

 stvari.

Jungovim kaže: “potpunu nesvjesnost činjenice da Božje djelovanje izvire iz nečije vlastito unutarnje biće.” Meister Eckhart je pisao iz osobnog iskustva. Eckhart prikazuje relativističku koncepciju Boga i njegova odnosa prema čovjeku.  Bernard McGinn kaže da je “Eckhart propovijedao mogućnost radikalne nove svijesti o Bogu,” McGinn kaže da je Meister nije propovijedao isključivo “klerikalnoj eliti Å¡kola”, već običnim ljudima. Ostvarenje vlastitog identiteta s Bogom, za Eckharta, nije bilo rezervirano za one koji su usvojili “tradicionalni religiozni način života”, niti je zahtijevalo odricanje od svijeta. Boga se, zapravo, može primiti onoliko koliko Eckhart kaže, “pored peći ili u staji”, u “unutraÅ¡njosti, molitvi, slatkim ushićenjima i posebnim milostima”. On zapravo govori protiv ograÄ‘ivanja. Danas mnogi ljudi, naizgled kreposni, bježe iz svijeta i skrivaju se u samostanima i ćelijama, nadajući se da će se rijeÅ¡iti svjetovnih iskuÅ¡enja. Prema Eckhartu, duhovno ljudsko biće, u obliku asimilacije s Bogom, treba biti slobodno od svih načina, vježbi i tehnika za pronalaženje Boga. Bog će dati pravi put. . . .

 

[/two_third]