Joga je indijska, mentalno, fizička i duhovna praksa ili disciplina. Postoji široki spektar škola koje koriste jogu. Od hinduizma, budizma (uključujući Vajrayanu i tibetanski budizam), Jainizam, te nešto malo neki islamski redovi kao i neki mistični redovi u pravoslavlju.                     

     Najpoznatiji sustavi joge koje poznajemo na Zapadu su hatha joga koja je poznata najviše zbog toga jer se bazira najviše na joga položajima i Raja joga koja je više orjentirana na filozofiju i meditaciju, ona je više poznata kroz određene skupine koje su nastajali na Zapadu. Korijeni joge datiraju prije vedske indijske tradicije i najviše je bila ukorjenjena u narodu koji su živjeli pored arijevaca, a to su bili druidi. U Vedama se spominju samo jogijski letači, ali joga nije dio vedske tradicije već druidske, što malo ljudi uoće i zna. Najpoznatiji tekstovi su se razvili oko šestog i petog stoljeća prije Krista, u antičkim indijskim asketskim krugovima.

Kronologija prvih tekstova koji opisuju joga-praksu su nejasna. Najpoznatiji tekst i osnova joge su Joga-Sutre koje je napisao prvi komentator joge, Patanjdjali i to je najopsežniji i detaljniji opis onoga što joga jest i što ona predstavlja. Hatha yoga se u tekstovima pojavila oko 11. stoljeća nove ere, a u svojim počecima bila je povezana s tantrizmom kada se joga najviše razvila, točnije od 4 stoljeća kada je napravljen zaoret od starog pristupa. Potrebno je znati da Patanjdjali ne spominje chakre, njih nema u Joga sutrama, a one se pojavljuju tek u tantrizmu točnije u 4. stoljeću. Neki Gurui često spominju da je njihovo učenje nastalo na temelju Vedske tradicije, ali tradicija hinduizma je mješavina: joge, Veda, Upaništada, književnih epova i lokalne tradicije koja varira sa štovanjem različitih bogova od Sjevera do Juga Indije.  

Jogu je na Zapadu, prvi prezentirao Swami Vivekananda krajem 19. st. koji se često susretao s Nikolm Teslom. Kasnije su je popularizirali Jogananda, nakon prvog svjetskog rata, a nakon toga Maharashi Mahes Jogi koji je jedini znanstveno ispitao meditaciju i dokazao da ona znanstvneo djeluje na poboljšanje zdravlja i drugih funkcija. Pošto Zapadnjaci teško meditiraju, joga vježbe su se utemeljile na Zapadu koji do danas gaji kult tijela i zbog svojih položaja i oblikovanja tijela, joga nije imala ozbiljnijeg premca.

Joga je indijskoj tradiciji, više od tjelovježbe, to je meditativno i duhovna praksa koja je kao takva najuspješnija pogotovo po pitanju rješavanja bolesti, ali ona mora biti način života da bi imala duboke rezultate na život pojedinca. Najpoznatiji filozofsko učenje o jogi je Samkhya koja govori o dva načela koji kreiraju svijet Purusha koji je nepokretni nevidljivi duh i Prakrty koja se manifestira kao svemir i svijet u kojm žiivmo kroz tri načela Rađas-stvaranje, tamas-nezanje, tromost, nedjelovanje i satva-znanje.

Joga je danas priznata od Svjetske zdrastvene organizacije odnosno da pomaže kod određenih oboljenja, a pokazala se najbolja u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Oni koji sumnjaju u učinkovost joge, nažalost nikada je nisu isprobali u potpunosti . Recimo danas je u Njemačkoj raširen kult liječenja postom, ali on je došao prvo iz joge i služio je ne samo pročišćavanju tijela već i liječenju, a kasnije su ostale religije poput kršćanstva ali na krivi način preuzele ovu tehniku koja je učinkovita. Joga je filozofija i način života, ali isto tako podosta iskrivljena u Indiji jer je ona postala isključivo asketski red u kojem je važno samo odricanje umjesto oslobođenje. Ukratko, uživajte u jogi, jer nakon dužeg perioda vježbanja a onda i vježbe disanja kao i meditacije koje su nastavak joga asana, sigurno ćete osjećati dobre rezulte, još bolje ako shvatite njenu psihologiju.  Nakon 25 godina prakse, mogu reći da je ovo sustav koji doista pomaže, ali isto tako, potrebno je i vrijeme kako bi se razumijeli svi procesi koji se događaju u jogi jer ego je dosta čvrsta biljka koja postavlja jako dobro klipove pod noge.

Nikola Žuvela