Ljudi ne mogu prepoznati važnost životne filozofije ili stavova u odnosima, misle da je ona nevažna. Međutim, životna filozofija pojednostavljuje život i omogućuje nam da živimo s puno manje predrasuda, smisleniji i dublji život. Ljudi se dijele na dvije skupine oni koji imaju smisao i oni koji ga nemaju.
Statistike pokazuju da dvadeset posto zdravlja ovisi o hrani, dvadeset o okolišu, deset posto o ljekovitim pripravcima, a pedeset posto o načinu života. Stoga, životna filozofija nije nešto s čime se suočavamo usput, već utječe na naš život, kao i na kvalitetu života. Danas se muškarci oslanjaju na moć u društvu, pa im životni stavovi malo znače dok žene više čitaju, istražuju i postaju svjesne svoje moći te polako, ali sigurno nadmašuju muškarce koji preziru filozofiju i duhovnost. Gotovo je nevjerojatno da filozofija i duhovnost koji su bili muški izumi jer potiču od logosa, ili na početku bijaše riječ uopće ne zanimaju muškarce.
Način života i njegova kvaliteta su imperativ, a ne moć koja je prazna muška definicija života. Muškarac ako integrira filozofiju, tj. Sofiju (mudrost), koja je ženskog roda, razumjet će ženu i poslušati njezin zahtjev da može postojati samo društvo razvijenih pojedinaca, a ne živjeti život u kojem se većina pokorava vođi.
Životna filozofija može poboljšati i obogatiti odnose. Postoji nekoliko vrsta veza. Stabilne veze su one veze u kojima biraju odnos gdje su sigurni da se ništa neće promijeniti. Druga vrsta veze je ona u kojoj se ljudi zaljubljuju poput pjesnika. Kada zaljubljenost nestane, tada traže drugu ljubav i prepuštaju se ekstazi. Treća vrsta veze su oni ljudi koji se prepuštaju životu koji se mijenja svakog trenutka. Ovo je najmanja skupina ljudi, jer se ljudi najviše boje ovog načina života, a to je zbog straha od postojanja, tj. pod strahom od postojanja krije se strah od nestanka ega, strah da će netko otkriti da smo NITKO i NIŠTA, ali postoji vječna praznina i tek prepuštanjem njoj počinje pravi život. Ova vrsta ljubavi je najrjeđa i većina ljudi je izbjegava. Ipak, ljudi se okreću duhovnosti, ali je tada traže u religijskim sustavima, jer u njima postoje pravila o tome što je dopušteno, a što nije, odnosno čovjek se opet lišava mogućnosti da se prepusti. U religiji mi netko drugi mora reći što je ljubav i tako velika većina ljudi živi strah od života, a strah je utvara koji uzrokuje propadanje. Oni koji su se predali životu i sadašnjosti primjer su najradikalnije revolucije. Današnji ljudi mrze sami sebe jer da nije tako ne bi ponižavali život na ovaj način kako sada žive. Zato imamo onu prispodobu koja kaže: neka mrtvi pokapaju mrtve, odnosno mrtvi su oni koji su se predali i ne žive unutarnju revoluciju. Jung je rekao da zanemarivanjem nutrine ljudi zaostaju u svom razvoju. Životna filozofija stvara se na temelju vlastite individualnosti ili, kako je Jung rekao, na vlastitoj priči, tj. mitu. Ono što jesi, to su tvoji stavovi iz kojih onda tražiš partnera sa sličnim stavovima. Takvi se partneri pronalaze kako bi živjeli svoj osobni mit.
Nikola Žuvela
