Iako smo kao ljudi skloni ponosu i kontroli, vođeni idejom slobode izbora, u biti nama vlada neznanje i tada se odluka svodi na odabir želja, a ne istine. Na naše odluke utječu strah od nepoznatog, vezanost za stvari koje volimo i odbojnost prema drugima koji igraju ulogu onoga što nam se ne sviđa, a sve su to sastavni dijelovi ega. Da bismo doista odlučili, moramo prevladati sljedeće prepreke: kleshas (zapletenost svijesti kao što je depresija, usred djelovanja avidye – neznanja), asmita [egoizam], raga [sjećanja na prošla zadovoljstva], dvesha (averzija), abinivesha (strah) smrti). Ti nas aspekti sprječavaju da doživimo osjećaj slobode i donošenja odluka. Patanjalija, prvog komentatora ili stručnjaka za jogu, nisu zanimale sekundarne stvari, već čovjek i njegovo oslobođenje, te je u skladu s tim, kao prvi psihoterapeut, precizirao uzroke koji dovode do patnje.
Ego želi biti u pravu, želi dodijeliti imena i prosuđivati kako bi stekao osjećaj vrijednosti, odnosno moći, igrajući se igre poštenja, prikrivajući svoju mračnu iluziju osobnog interesa. U tom smislu, avidya (egoizam) i asmita (neznanje) idu ruku pod ruku. Kada život ide dobro, ne postavljate si puno pitanja, ali kada se pojave problemi, vaš ego ne zna istinu i tada osjećate patnju jer avidya (neznanje) djeluje na vaš ego koji počinje raditi na vas, žrtve, koje hodaju uvrijeđene i ljute na svijet. Samo čovjek, prezirući svoju božansku sposobnost da živi u sadašnjosti, odabire patnju. Na granici sreće i blagostanja čovjek bira strah i patnju jer se drži ega, a ego se veže za avidyu ili neznanje.
Kad bolje pogledate, bila je to prilika da se obratite sebi i ponašanje ega koje su vas dovele do lažnih ciljeva u kojima dominira taština. Stvari koje želite za sebe istraživanja su pokazala da ne donose sreću ne povećava se seratonin.
Iako se možda osjećamo loše, to je još uvijek ego, a ne vi sami. Prilikom donošenja odluke stavljate se u ranjivu situaciju, jer nikada ne birate istinu, već želju za zadovoljstvom. Ego daje sve od sebe da procijeni situaciju kako bi stekao iluziju kontrole, odnosno kada ste došli u stanje očaja, tada biste trebali znati da ste u stanju klesha, stanju u kojem je vaša svijest zarobljena i donosi lažne sudove o svijetu.
Raga, kao naša zadovoljstva i dvesha, naša averzija, temelj su na kojem se drži ego i dvije su strane istog novčića. Naša sklonost da stvari koje volimo proglasimo za sebe često nas gura dalje od onoga što je istina. Često, međutim, ova dva čimbenika igraju glavnu ulogu u procesu donošenja odluka. Dakle, naše odluke se donose na temelju onoga što želimo, tj. raga, kako kaže Patanjali, ali mi ne donosimo odluke u vezi širenja svijesti, a time privlačimo ne samo dveshe nego i kleshe koje nas blokiraju i tek tada možemo procijeniti situaciju.
Strah od nepoznatog ili smrti abinivesha je najveći strah i problem u donošenju odluka. On je biološki, dubok, a Freud ga je nazvao tanatos ili nagon za smrti. To je najveća prepreka. Yoga filozofija tvrdi da je sve strah od procesa smrti i umiranja.
Abinivesha je duboka i ona stvara naš karakter, želimo biti u pravu samo zbog straha od smrti, ali to zapravo nije strah od smrti, to je zapravo strah od gubitka ega. To je najdublji strah koji blokira naše djelovanje. Yoga je koristila tehnike za smirivanje uma, kontrolu osjetila i usmjeravanje naše energije prema unutrašnjosti. Yoga potpuno zatvara osjetila jer krivo procjenjuju i pokušavaju usmjeriti energiju uma prema Sebstvu ili atmanu, na temelju čega onda intelekt ili Budh mogu donositi valjane odluke. Sve druge odluke uvijek se temelje na želji, a ne na odabiru izbora slobode.
Nikola Žuvela
Narudžba knjiga: nikola@vedski-jyotish.net
