Ako je privrženost čimbenik uvjetovanja, tada će nevezanost biti čimbenik oslobađanja. Ako vas očekivanje vodi u patnju, onda vas neočekivanje dovodi do manje patnje. Ako ljutnja stvara pakao u vama, tada će suosjećanje stvoriti osjećaj sreće. Dakle, kakav god da je proces iza svake emocije skriva se suprotnost. Oslobađanje od uvjetovanja znači da ste razumjeli cjelokupni, zapleteni, fenomen ljudske svijesti ili emocija. Cijeli proces istočnih tehnika ili Jungove psihoterapije je razumijevanje složenih čvorova i njihovo odvezivanje tj., otpuštanje uvjetovanosti. To je proces uklanjanja uvjetovanosti.
Ljutnja je uvjetovana, nju smo naučili. Psiholozi kažu da se ona uči, to je programirano ponašanje. Društvo nas tome nauči. Čak i sada postoje društva koja se nikad ne ljute, male plemenske zajednice koje još uvijek postoje, koje nikada nisu upoznale nikakvu borbu. Psiholozi kažu da se ljutnja i mržnja uče, dok je ljubav prirodna emocija. Zapadnjaci su neupućeni kada su u pitanju emocije odnosno jako malo imena imamo koja razlikuju emocije. Ako želimo osvijestiti emocije važno je osvijestiti disanje, a kada se emocije pojave u vašoj svijesti, obratite pažnju na njihovu kvalitetu prepoznavajući i prihvaćajući emocije onakvima kakve jesu, bez opiranja i osuđivanja. Kada ste svjesni svojih emocionalnih stanja, važno je vježbati prisutnost. Provjerite možete li točno odrediti emociju koju osjećate i koje je druge emocije prate, a da se ne izgubite u struji misli koje prate osjećaje. Pokušajte stvoriti otvorenost sposobnu osjetiti emocije kad se pojave, odnosno biti sposobni prihvatiti njihovo postojanje. Dok proživljavate neku emociju, pokušajte osjetiti i da u vama vlada spokoj, tako da ta emocija ne predstavlja filter koji utječe na vaše promatranje, već da ste potpuno svjesni tog osjećaja. Pokušajte ne dopustiti da vas emocije odvuku u vašu stvarnost. Na primjer, osjećate se depresivno i ta emocija melankolije koja proizlazi iz sebičnosti odvući će vas u depresiju i stvarnost postaje depresivna.
Emocije daju kvalitetu ugodnosti i neugodnosti onome što um percipira. Oni mogu uvjetovati um tako da se veže za ugodna iskustva, odupire neugodnima ili da mu dosade neutralna iskustva. Bez obzira o kojoj se emociji radi, samo joj dopustite da ostane u vašoj svijesti, a da je istovremeno ne slijedite.
S manje postojanim emocijama, možete ih istraživati, s obzirom na prirodu samog tog osjećaja. Nemojte se uplitati u priču, već zadržite pažnju na osjećaju. Kada istražujemo, također se igramo i otvoreni smo za nešto novo.
Postoji li mjesto na vašem tijelu gdje najjače ili najjasnije osjećate emociju? Budite svjesni učinaka koje emocije imaju na vaš um. Kada jednu od emocija jasno i otvoreno prepoznamo, naš odnos prema njoj se mijenja. Više joj se ne moramo opirati niti ju zadržavati. Umjesto toga, možemo naučiti prihvatiti emociju s jasnom sviješću.
Ako je emocija neugodna i postoji reakcija ili odbojnost prema njoj, budite svjesni tog stanja uma, opuštajući tu emociju u otvorenoj svjesnosti. Dakle, kada osjetite emociju straha, budite svjesni i smirenosti koja se osjeća dok dišete duboko i pratite to stanje kao i emociju straha. Ne opirite se nijednoj emociji, ali ne dopustite da vas odvuče u vlastitu stvarnost gdje počinje interpretacija straha koji stvara realnost straha, neimaštine, odnosno tada ste uhvaćeni u kolektivne predrasude i vaš um je u društvu, vi ste društvo i ne postoji individualnost. Vježbajte koncentraciju na emocije i kako one ujedno u vašem umu stvaraju priče i iluziju stvarnosti, točnije, opsjednuća.
Nikola Žuvela
Nova knjiga o Saturnu
