Indijski sustav yoge je teško prilagoditi Zapadnjaku jer on ne vidi da ga površno može shvatiti. Ukratko, on ga ne može prihvatiti jer se orijentira pomoću drugačijega pojmovlja vlastite tradicije, tako i stoga što suvremeni Zapadnjak misli da znati racionalne pojmove, apstraktne misaone modele, predstavlja jedinu znanu spoznaju, ali yoga je na mnogim spektrima od zdravlja do promjena rada mozga potvrdila svoju učinkovitost tj. da postoji drugačija spoznaja koja je  U MOGUĆNOSTI MIJENJATI ZAKONITOSTI TIJELA. S druge strane, Zapadnjak u svom nervoznom životu i ne osjeća potrebu ni volju da nemirnu i uzmućenu svijest smiri. On je otupljuje mnogim sredstvima i tako su umjetnici prije stotinjak godina nesvjesno nagovijestili čovjeka koji je poptuno površan i plitak. Zapadnjak troši napor da mijenja svijet jer on je pod utjecajem arhetipa Spasioca, svladava prirodu i revolucionira društvo, češće se daje voditi svojim porivima i željama, nego što želi mijenjati sebe i svladavati svoje porive. Mi trošimo vrijeme da mijenjamo situaciju ispred sebe a nipošto da promjenimo sebe. Zapadnjaka zato često simbolizira kamenolom, on je nesalomljiv u svojoj površnosti.

Tehnološko i potrošačko društvo ne potiče svladavanje, nego množenje želja i poriva. Kada je nastala kriza ljudi su najviše reagirali jer im je prekinut njihov svjetonazor  i površna kolotečina. Ne ostvaruju se profiti na tržištu na smirenima i samozadovoljnima, nego na onima koji traže zadovoljenje u izvanjskom obilju, nezasitnima i opsjednutima mnoštvom želja. Nažalost želje se pokreću dužnošću našeg Nad-ja ili očevom figurom koja govori: ako zadovoljiš želju imat češ i moć.

Novozavjetni ili indijski tekstovi samo su naizgled jednostavni, oni u sebi skrivaju duboku filozofiju koja se oslanja na praksu, a takvu praksu zapadna filozofija isključuje. Time Nietzsche s pravom tvrdi da je znanstveni pristup i pretvaranje stvarnosti u pojmove, želja čovjeka da posjeduje, a posjedovanje samo po sebi nije traganje za istinom. Stoga je mistika sa svojim specifičnim jezikom bespravno marginalizirana i zapostavljena jer korsti simbole jezik nesvjesnog u zaključivanju. U racionalnom zaaključivanju nema mjesta za uzrečicu ”blago siromasima duhom”, jer takva rečenica ruÅ¡i spomenuti način zaključivanja. Upravo je takva zagonetka za mistike predstavljala inspiraciju za otkrivanje značenja arhaičnog jezika kojeg je znanost naivno zaobiÅ¡la uplevÅ¡i se u igru teza i antiteza isključivÅ¡i mitove i vjerovanja koje je dotadaÅ¡nji čovjek njegovao. Primjerice, mistik ne odustaje od nelogičnosti koje pronalazimo u simbolima i životu, jer nelogičnost je ono Å¡to nismo nadiÅ¡li, ono od čega vrvi mistika, a naÅ¡e nerazumijevanje njene dubine, zbog opće prihvaćenog logičkog razmiÅ¡ljanja olako upotrebljavamo princip glasovanja i galame gdje se ne čuje glas razuma, odnosno nepravda koja je učinjena mitskom nasljedstvu predaka, a kasnije i mistici. Jednostavnost kojom obiluje istočna filozofija jest ustvari paradoks jer ona spaja nespojivo i takav put iskustva za nas je nezamisliv. Znanja istočnih religija i filozofija pomažu naÅ¡em intelektu i intuiciji da te stvari donekle razumijemo. Kao Å¡to znamo, to je zapadnjački način da se pod plaÅ¡tom takozvanog naučnog znanja sakrije vlastito srce, s jedne strane zato Å¡to se Zapadnjak plaÅ¡i znakova živog učestvovanja, a, s druge strane, zato Å¡to bi shvaćanje tuÄ‘eg duha praćeno osjećajima moglo dovesti do doživljaja koji bi se morao uzeti ozbiljno. Znanost mora služiti; ona grijeÅ¡i kad uzurpira prijestol. Mistika u sebi nije naivna ali mnogi zbog jednostavnosti hrle prema njoj, ali kao djeca brzo ostaju kratkih rukava jer ona ne služi ispunjenu želja i traženju oca koji ćete zaÅ¡titi, ona te tjera na nesigurno tlo istraživanja sebe.

Znanost je alat zapadnog duha i sa njom se može otvoriti više vrata nego golim rukama. Istok nas uči drugačijem, dubljem shvaćanju o onome što se nalazi s onu stranu života.

Mistici govore preuveličanim proročkim iskazima, ali radi se o praktičnim uvidima genija koji nam ne pruža nikakvog povoda da ih podcjenjujemo.

Većinu stvari smo uvezli sa Istoka i Zapad pati od kompleksa Istoka jer je superiorniji po pitanju duha i njegove kultivacije. Svatko tko je vježbao yogu ili Chi gong, ili je meditirao, svjestan je koliko ovaj proces svakom pokazuje koliko je potrebno sebe kultivirati i asimilirati mnoge emocije koje ne prepoznaje kao svoje već ih prepisuje vanjskim uvjetima. Spoznaja može počet onog trenutka kada shvatimo da sve što se događa oko nas ne može se stavti u projekciju krivca jer mistik zna da neriješena ljutnja, mržnja koja nosi ime čovjeka koji to čini ustvari nema nikakve veze s tom osobom. u povišenom stanju svijesti čovjek nadilazi te osjećaje i vidi ih kao onaj dio koji sam mora osvijestiti.

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut