[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Iako naslov zvuÄi pretenciozno, ovaj tekst govori o istini Äovjekovog života. ÄŒesto ne vidimo da su mnoge naÅ¡e misli nauÄene, obrazovanje preuzeto i premalo je ljudi za koje znate da imaju svoje miÅ¡ljenje. Ljudi nemaju miÅ¡ljenje već sudove. Kad netko kaže neku misao onda je to sud. Zato su i odnosi podložni propadanju jer u njima postoji samo nauÄeno formalno ponaÅ¡anje, ego stvara sigurnost, a ona se temelji na pažnji dobivene od drugih, tako da je i veza samo forma za javnost, te su prevare postale realnost. Pohranu sudova skuplja Animus koji najviÅ¡e u ženama stvara predrasude, odnosno prihvaćanje općenitih miÅ¡ljenja Å¡to ženu dok ne spozna Animusa bitno zaustavlja u razvoju.
Ono Å¡to ne shvaćamo i zaÅ¡to nam se ustvari dogaÄ‘aju problemi jest bijeg od samoosvjeÅ¡tavanja. Kako je Jung rekao: “Ja pak nisam sklon sluÅ¡anju savjeta. PopriliÄno mi je nejasan koncept življenja u kojem bi netko trebao slijediti savjete i hodati tuÄ‘im stazama, takav naÄin ubija ljudsku imaginaciju i obezvrjeÄ‘uje potencijal kod drugog. To ne znaÄi da druge ne treba sluÅ¡ati, naprotiv, treba ih sluÅ¡ati i treba pamtiti njihove mudrosti, ali svaki Äovjek mora donositi vlastiti sud o životu te o svim prilikama i neprilikama koje će ga u njemu zateći. “
Å kotski psihijatar Ronald David Laing, uz Davida Coopera jedan od najistaknutijih Älanova antipsihijatrijskog pokreta koji ne promatra Å¡izofreniju kao patoloÅ¡ke sluÄajeve. On ih vidi kao pokretaÄa duhovne transformacije.
KonaÄni razvoj ili zavrÅ¡etak razvoja poÄinje kada se ego poÄne raspadati ili vaÅ¡a slika svijeta, postajete potpuno neprilagoÄ‘eni, okrećete se unutarnjim vizijama gdje vas zahvaća arhetip mane ili starog heroja ili sveca koji vas uvlaÄi u stare obrazsce poimanja duhovnosti. Primjerice, postajete asketa, imitirate vanjsku formu nekog sveca ili, s druge strane, uvlaÄi vas ovaj arhetip u nevjerojatne izjave i predodžbe koje su zavodljive. Zato se u zenu kaže kada vidiÅ¡ Budu ubiju Budu. Ne smijeÅ¡ sljediti tuÄ‘i put već samo svoj. Kada gledaÅ¡ to jasno svijetlo zaboraviÅ¡ svoje unutarnje svijetlo.
Ronald David Laing povratak iz svijeta halucinacija i vizija u kojima se gubi granica izmeÄ‘u Äovjeka, prirode, individualnog i kozmiÄkog naziva Metanoia. Stoga, svijet nije ono Å¡to mislimo da jest. Ego nas Å¡titi od dimenzija unutraÅ¡njosti u kojima je znanstveni pristup koji je izgradio ego samo zaÅ¡tita od stvarnosti. Å to nam u naÅ¡em traženju puta može pomoći ili Å¡to nas može sprijeÄiti? Jung kaže: “Nedavno je u razgovoru sa studentom isplivala njegova frustracija tempom unutarnje promjene. Rekao mi je: “Bio sam jako marljiv, budio sam se, bilježio svoje snove, analizirao ih, pokuÅ¡avajući izvući svaki djelić uvida koji sam mogao. Ali ne osjećam da nikamo stižem. Zar ne postoji neÅ¡to, bilo Å¡to Å¡to bih mogao uÄiniti da pomaknem proces?” Njegov ton stopio je frustraciju s nadom. Mrzio sam ruÅ¡iti taj tijek. Znam da vam se neće svidjeti ono Å¡to imam za reći, ali stvarno je istina da, Å¡to se viÅ¡e trudimo i tjeramo da se promjena dogodi, ona ide sporije.” Jung nas upućuje da smo: postali toliko zaljubljeni u “Äinjenje” da nam je teÅ¡ko zadovoljiti se “biti”. Ne možemo postići unutarnji rast jer ego nije glavni u unutarnjem svijetu. U naÅ¡em “unutarnjem gradu†ego mora ustupiti vodeću ulogu psihi, izvoru snova...citirajući Meistera Eckharta, “pustiti sebeâ€, ovo je “umjetnost” koja “otvara vrata puta”. Ono Å¡to smo krivo uÄili od duhovnih putova jest da je potrebno napustiti ovaj svijet, ali to je i Nietzschea odvelo na stranputicu. Jedna Äasna i sveÄenik su se zaljubili i napustili su Crkvu te pronaÅ¡li krÅ¡Äanske Å¡kole koje su im dozvolile da se ožene i da žive zajedno. Kada su poÄeli živjeti zajedno rekli su da svjetovni život nije nimalo lako i da oboje govore kako imaju neprestano potrebu da se povuku ponovno u samostan. Dakle, nužno je da u svom razvoju ostanemo aktivni u svom “uobiÄajenom zanimanju” i živimo život kojeg inaÄe živimo. Jung je citirajući kineskog uÄitelja Lao Tzua htio da nastavimo funkcionirati u vanjskom svijetu, ispunjavajući zahtjeve vanjskog života – posao, obitelj, prijatelji, bezbroj svakodnevnih aspekata svakodnevnog života. Ovaj aspekt je važan jer ostajemo na zemlji, dok odreÄ‘ena duhovna iskustva Äovjeka Äesto tjera da se umisli da je viÅ¡i od drugih i da ga je Bog ili viÅ¡a sila odabrala. U ovom procesu jedino je bitno razviti strpljenje s unutraÅ¡njim procesom, nema preÄaca i mnogi pokuÅ¡avaju izazvati ovaj proces pogotovo Zapadna svijest, dok je princip rada i Äekanja najjednostavniji i najteži put u traženu sebe.
Nikola Žuvela
terapeut i jyotish savjetnik