[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Emocija nas potiÄe da usvojimo odreÄ‘enu istinu koja se pripremala ući u svijest, ali otporom ili bolom se borimo da to ne uÄinimo. Podsvijest postoji kako bi se obranila od svijeta oko sebe, dok je koletkivna ostatak naÅ¡ih predaka, ali ona se manje upliće u svijest. Primjerice, kada smo bili mali svaÄ‘a roditelja bi na nas djelovala tako da bi doživjeli živÄani slom dok nam podsvijest pomaže da negativno iskustvo pohranimo u nas. TakoÄ‘er, podsvijest u sjećanje pohranjuje i odreÄ‘enu kemijsku reakciju koju hipotalamus pokreće i izluÄuje niz oslobaÄ‘ajućih hormona u onom trenutku kada ponovno doživimo tu situaciju koju smo doživjeli u djetinjstvu. To može biti izgovorena rijeÄ Å¡efa ili partnera koja pokreće kemijsku reakciju.
TakoÄ‘er, miÅ¡ići reagiraju, odnosno ukoÄe se, a nakon toga zapoÄinjemo kompenzaciju odreÄ‘enim stimulacijama, a najviÅ¡e preko jela, opijata, negativne upotrebe seksualnosti kako bi se vratili u prethodno stanje. Nismo u stanju obraditi tu emociju tako da smo Äesto nesvjesni svojih reakcija.
Ipak, svaka emocija je vezana za mentalni stav, tj. ljudi nisu svjesni da odreÄ‘ene emocije koje doživljavaju ovise o mentalnom stavu. Zato je shvaćanje stvarnosti jako bitno. Onaj tko ne radi na svojoj osobnoj filozofiji Äesto je ispunjen loÅ¡im emocijama i smatra se u životu nemoćnim. ToÄnije 99 posto ljudi smatra da je promjena nemoguća.
Ako je naÅ¡a emocija iskrena i toÄna, ona stvara unutarnji mir i traži dobro u drugim ljudima, ona je pozitivna. S druge strane, ako uniÅ¡tava naÅ¡ mir, te nas emocija duboko uznemirava, gdje Äak želite nauditi drugima, ona je loÅ¡a, ali i bolna. ÄŒesto ne razumijemo da netko tko je sklon nasilju pokuÅ¡ava zatomiti emocionalnu bol koju osjeća i pomoću nasilja je pokuÅ¡ava zatomiti.
OgorÄenje uzrokovano nepravdom stvara bijes, a on je potaknut željom da nekoga povrijedimo. OgorÄenje na kolektivnoj razini se manifestira demonstracijama koje ljudi Äine da isprave nepravdu. Takvo ponaÅ¡anje proizvodi tugu jer svijet se ne može mijenjati, možemo mijenjati sebe. Tibetanski pjesnik Shabkar je rekao: „Onaj koji suosjeća, ljubazan je Äak i kada je ljutit; onaj koji ne suosjeća, ubit će Äak i kada se smije.â€
Budite svjesni svojih emocija. U njima ćete pronaći odgovore na mnoga pitanja za koja mislite da su nerješiva.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut