Snovi svake noći stvaraju drukčije prizore i slike. Vjerojatno je da ljudi koji ih pažljivo ne promatraju, neće zapaziti nikakav obrazac, ali ako netko promatra svoje snove u razdoblju od jedne godine i ako proučava čitav niz, opazit će kako se određeni arhetipski sadržaji pojavljuju, nestaju i zatim opet vraćaju.
Mnogi ljudi uzastopce sanjaju iste likove, krajolike ili situacije i ako ih prate od početka do kraja, primijetit će da se mijenjaju polagano i uočljivo. Te se promjene mogu ubrzati ako se na sanjarev svjesni stav utječe odgovarajućim tumačenjem snova i njihovog simboličkih sadržaja. Promatra li tko taj složeni obrazac dugo, moći će opaziti djelovanje prikrivene težnje koja upravlja ili usmjeruje neprimjetni proces psihičkog procesa, procesa individuacije.
S druge strane, postoje snovi koji mogu dovesti do kreativnosti ili novi otkrića, a zovemo ih lucidni snovi. Primjerice, Paul McCartney je napisao melodiju legendarnog hita Beatlesa “Yesterday” nakon lucidnog sna. Nikola Tesla je bio poznati lucidni sanjar, a smatra se da je on čak išao i korak iznad samih lucidnih snova. Poznati nadrealistički slikar Salvador Dali znao je za lucidne snove i neke slike je naslikao pomoću njih.
Ako se vratimo na smisao sna onda je on u konačnici usmjeren prema stvaranju individualnosti. Ne možete ni u umjetnosti biti originalni niti u književnosti ako ovog procesa nema. Najbolji primjer je Herman Hesse koji se liječio kod C. G. Junga.
Budući da se proces ne može postići svjesnim naporom snage volje nego se događa prirodno, u snovima ga često simbolizira drvo. To vladajuće središte iz kojeg potječe učinak upravljanja, jest naše pravo Ja. Ljudi su od davnina bili intuitivno svjesni postojanja takvoga unutrašnjeg središta. Grci su ga zvali čovjekovim unutrašnjim daimonom, u Egiptu je izražavan pojmom Ba-duše, a Rimljani su ga obožavali kao genius prirođen svakom čovjeku. U Vedama je poznat pod pojmom Purusa. U primitivnijim ga se društvima često zamišljalo kao zaštitnički duh utjelovljen u nekoj životinji ili kao fetiš.
Jung ističe da u procesu individuacije postoje snovi koji obilježavaju taj proces: “Drvo je jedan od najboljih primjera za motiv koji se često javlja u snovima (i drugdje) i koji može imati nevjerojatno mnoštvo značenja. Ono može simbolizirati evoluciju, fizički rast ili psihološko dozrijevanje; može simbolizirati žrtvovanje ili smrt, može biti i falusni simbol; može biti još mnogo toga…. Labirint u svim kulturama znači zamršenu i zbunjujuću sliku svijeta matrijarhalne svijesti; kroza nj mogu proći samo oni što su pripravni za osobito uvođenje u tajnoviti svijet kolektivnoga nesvjesnog….”
Stvarni proces sazrijevanja započinje, a koji se može vidjeti i u snovima, ranjavanjem osobnosti i patnjama koje ga prate. Taj početni udarac znači neku vrstu poziva, premda se često ne prepoznaje kao takav. Upravo se događa suprotno. Ja osjeća ometanje svoje volje ili želje i tu smetnju obično pripisuje nečemu izvanjskom. Zbog općenitog nepoznavanja psihičkih procesa, često se ovakva stanja proglašavaju bolesnima i na njih se ne obraća pažnja iako depresija polako postaje najraširenija bolest na Zapadu. Istok je, s druge strane, upravo njegovao ovaj put procesa individuacije, uviđajući od najranijih početaka filozofske misli, njegovu važnost.
Heroj vođa i spasitelj jest onaj tko otkrije novi put ka većoj sigurnosti. Moglo bi se ostaviti sve po starom da ovaj novi put bezuvjetno ne zahtijeva da bude otkriven i da čovječanstvo ne pati pod svim patnjama. Jung smatra da, neotkriveni put u nama je kao nešto psihički živo, što klasična kineska filozofija naziva Tao i uspoređuje s vodenim tokom koji neumoljivo teče svome cilju.
Dakle, proces spoznaje u snovima uvijek je praćen simbolikom Jastva, našeg pravog Ja koje ima razvojnu fazu od onog nagonskog u obliku Sjene, do onog gdje kroz arhetip junaka sazrijevamo i onda pokušavamo asimilirati drugi dio osobnosti. Ako smo muškarac onda asimiliramo nesvjesnu ženu i obratno da bi onda upoznali naše cjelovito Ja. Ono zbog čega se rađamo upravo je ovaj put spoznavanja, a on se sastoji upravo od onih malih koraka. Razočarenja koje doživljavamo u odnosima, poslu i svim onim ostalim doživljajima iz kojih učimo činiti velike korake.
Nikola Žuvela
terapeut i jyotish savjetnik
