[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Vjernik ima zauzeti stav s kojim se identificira i taj stav postaje njegov život, a sve Å¡to ne spada u taj stav postaje neprijatelj i tada zapoÄinje afektivna obrana vlastitih stavova. Isto to Äini i ateist. On se uvijek kao pokvarena ploÄa drži skeptiÄkog stava da je Bog nedokaziv i ne možemo ga vidjeti, te onda on ne postoji, ali ateist se isto tako zbog zauzetog stava nesvjesno preispituje, i kako i sam kaže, osjeća se ugroženim u danaÅ¡njem svijetu, a svatko tko se osjeća ugrožen, negdje sumnja u svoje zauzete stavove.
Ateist neće sjesti u meditaciju i godinama iskuÅ¡avati  ima li u njoj istine ili ne već a prirori odbija takav sadržaj Å¡to je psiholoÅ¡ki, nesvjesni strah od upoznavanja sebe i svijeta. Nikola Tesla, kao najveći znanstvenik, bio je potpuno otvoren i prakticirao je duhovnost. Upravo mu je ona pomogla kod najvećih izuma. Da je slijedio tako zatvoren stav, danas bi ostali uskraćeni za mnoge izume. Jedan i drugi stav su žrtva ponosa, a svaka osoba koja istražuje sebe, povodi se za Sokratovom: Znam da niÅ¡ta ne znam. To ne znaÄi da ne znamo niÅ¡ta već kad poÄnemo istraživati sebe, ostajemo zapanjeni pred onim Å¡to sve ne znamo. Dakle, ateist pada isto na naivnom ispitu, kao i vjernik, ali ne namjerno. Zauzeti stavovi su prirodni u psiholoÅ¡kom životu. Njima se uvijek branimo da ne bi upoznali svoju suprotnost i time postajemo žrtve tog stava. Ateist postaje žrtva na naÄin da ga neki krugovi napadaju, dok nedavno, kako je izjavio jedan vjernik, rekao je da mu je njegovo opredjeljenje zaustavilo napredak u umjetniÄkoj karijeri. Nevjerojatno je jedino u svemu, pa i u ovom kratkom zapažanju, da smo joÅ¡ uvijek na niskom nivou razvoja i ne znamo razlikovati osnovne Äinjenice psihiÄkog života i redovno postajemo žrtve zauzetog stava. Vjernik stalno tupi Äinjenicu da se intelektom ne može doseći duhovna stvarnost, ali fanatiÄno gura svoje stavove kao apsolutne, dok s druge strane, ateista neprestano gura zdrav razum kao jedinu Äinjenicu iako su Emanuel Kant i L. Wittgenstein zorno pokazali granice intelekta i njegovu manjkavost kod zakljuÄivanja o stvarnosti. Jasno, netko bi ovdje mogao pomisliti da se radi o intelektualnom dokazivanju, ali ovdje govorim s terapijskog segmenta i susreta s tisućama ljudi koji su mi nebrojeno puta svojim stavovima pokazali Å¡to je zauzeti stav i kako lako suprotni stav postaje opsesivni problem.
ÄŒesto ljudi nisu svjesni da su žrtve zauzetog stava kojeg onda potkrepljuju nekom konfesijom ili uÄenjem, a najmanje se izlažu razgovoru s ljudima, te pokuÅ¡avaju proniknuti u stvarnost. Zato su većina miÅ¡ljenja ustvari izgovoreni sudovi, a najmanje istraživanja naÄela života.
Nikola Žuvela
