[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Bit praktiÄne filozofije je usredotoÄiti se na emocionalni i mentalni razvoj praktiÄara. Krajnji cilj je oslobaÄ‘anje od ega. Ova vrsta filozofije, uz meditaciju kao kljuÄnu komponentu za razvoj nas samih, može biti vrlo korisno za one koji žive s tjeskobom ili anksioznosti.
Anksiozni poremećaji karakterizira osjećaj panike i nervoze, bilo za vrijeme stresa i na javnim mjestima. Ovi osjećaji mogu negativno utjecati na život pojedinca na dulje vrijeme.
Filozofija kao tretman
Ljudi koji žive s anksioznim poremećajima mogu gledati na praktiÄnu filozofiju kao sredstvo lijeÄenja. PraktiÄna filozofija pomaže osobama s anksioznim poremećajem. Anksioznost je bolest Zapada pa je raÅ¡irena i ne mora biti kliniÄki registrirana, a da ne vidimo kako ljudi svojim ponaÅ¡anjem pokazuju upravo ove simptome. PraktiÄna filozofija s dodatkom meditacije prisiljava praktiÄare sjediti i razmiÅ¡ljati umjesto da se fokusiraju na tjeskobu. PraktiÄna filozofija ima za cilj borbu protiv negativnosti i sebiÄnog razmiÅ¡ljanja, kao Å¡to je pretjerano tjeskobno ponaÅ¡anje. To je korak dalje od sebiÄnog razmiÅ¡ljanja kako bi se to razmiÅ¡ljanje odrazilo u Å¡irem smislu gdje ego zaboravljamo i sebe poistovjećujemo sa svijetom.
Promjena fokusa gledanja puno toga može promjeniti, a to je i bit praktiÄne filozofije. LijeÄenje filozofijom danas u druÅ¡tvu je potpuno potisnuto i velika većina niti ne zna Å¡to ona znaÄi i Äemu služi. Većina zapadne populacije potpuno je odvojeno od razmiÅ¡ljanja pa tako u javnosti uopće niti ne znamo osobu koja razmiÅ¡lja i povezuje dogaÄ‘aje te da ima odreÄ‘enu Å¡irinu pogleda. Upravo tjeskoba govori o tome, o skuÄenosti, guÅ¡enju koje mnogi ne vide kao dio sadržaja kojeg nesvjesno tjera u svijest, strah, ali i stav koji se odbija vidjeti i koji stvara guÅ¡enje. Filozofija daje Å¡irenje, ÄuÄ‘enje, Äovjek koji je izgubio želju za ÄuÄ‘enjem praktiÄki ne živi, guÅ¡i se poput tjeskobe koja govori da preživljavamo i ne možemo udahnuti život. Stoga, promatranje onog Å¡to Jung kaže ne samo duha vremena nego duha dubina daje stvarniji i dublji pogled na život. Jung takoÄ‘er kaže da je zavrÅ¡na faza njegove terapije promjena filozofskog stava prema životu koji potpuno mijenja pogled na život, koji se ne sastoji od vježbanja, jedenja zdravo ili joga razgibavanja već o misaonom i emotivnom pogledu koji traži osobnost, a ne druÅ¡tvenost. Ljudi kažu da se promjenimo, a u većini sluÄajeva je to zdravi život u smislu zdrave prehrane, a to je materijalna promjena koja nema veze s duhovnim stavom, onim Å¡to je iznutra.
Nekada ljudi odu živjeti izvan grada, ali ne mogu vijdeti da se iza toga skriva potreba za drugim stavom, promjenom pogleda koji stoji iznutra i kojeg nameće Jastvo. Stoga razvijajte svoje poglede na stvarnost i tako ćete svoj život uÄiniti zanimljivim i progresivnim. Ne kopirajte jer to je daljnji nastavak guÅ¡enja sebe iznutra.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
