[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]

Za pravog mistika, ništa nije razdvojeno ni od čega drugog. Ono što danas na Zapadu nazivamo religijom, nije ništa drugo doli krut, dogmatičan i institucionaliziran ostatak mističnog iskustva. Ljudi imaju potrebu mistično iskustvo pretvarati u pravila i dogme jer su nesposobni za dublje iskustvo. Na taj način stvore svoje norme što je dobro, osuđuju one koji su po tim mjerilima nemoralni i žive u izdvojenoj stvarnosti jer im je tako lakše poimati svijet. Zato kroz povijest imamo toliko puno ratova jer takva svijest je radikalizirana i zlo vidi u drugima, a to je pokazatelj narcisoidne svjesti koja sebe vidi kao dobro, a u drugima traži probleme.

Pravo mistično iskustvo prkosi umu na svim nivoima, bez obzira  jesu li u pitanju riječi ili rituali, dogme ili vjerovanja, i osigurava potpuno razumjevanje sveobuhvatne i nepobitne, a ipak stalno mijenjajuće i dinamične, žive objedinjenosti čitavog postojanja. U trenucima spoznaje javlja se i poznata duhovna noć ili osjećaj tjeskobe koju, ako ne razumijete, može vas zbuniti i nepotrebno je tako povezati s depresijom. Ipak, hrabri i uporni, a dovoljno prijemćivi mogu upoznati ovu stvarnost. Kada ljudi dođu do Jastva ili budističkog ne-jastva, mogu primjetiti osobnost koja poptuno drugačije funkcionira. Svatko tko se susreo s tim osobama, uočava potpuno drugo stanje uma koje se ne mjeri misaonim konstrukcijama nego osjećajem ili energijom koja je odraz unutarnje spoznaje.

No, Å¡to bi to značilo za obične ljude? Å to je to Jastvo ili doživljaj mistične stvarnosti? Jung to opisuje ovako: “Da bismo suočili osobu sa njenom vlastitom Sjenom, moramo joj pokazati njenu vlastitu svjetlost. Kada se osoba nekoliko puta naÄ‘e izmeÄ‘u te dvije krajnosti, tek tada će početi shvaćati Å¡ta znači Jastvo. Ukoliko je neko u stanju istovremeno primjetiti vlastitu Sjenu i svoju svjetlost, moći će sagledati sebe sa dvije strane i biti u stanju ostvariti zlatnu sredinu.”

Znanost ismijava mistično iskustvo, bilo kao neku vrstu neurotičnog emocionalizma, ili kao zanimljiv antropološki fenomen. Iako u stanju dubokih meditacija primjećuju stanja theta valova koje obični ljudi ne mogu postići to je stanje u kojem se spajaju svjetlost i sjena.

S druge strane, oni koji imaju hrabrosti da ne proturječje mističnom iskustvu, te poduzimaju paradoksalne napore u izražavanju tog iskustva riječima, tada nastaju mnoge paradoksalne izjave mistika koje je istočna filozofija uobličila, poput recimo, upanišada. Ovo je neizbježno za one koji su prošli kroz to iskustvo, ali bilo kakav sličan intelektualni opis mističnog iskustva samo će zbuniti one koji nisu doživjeli ovo paradoksalno prirodno iskustvo.

Prirodno je zbog toga jer ono što mi zovemo intelektualno i racionalno je zapravo dublje padanje u fenomen svijeta ili samskaričku iluziju svijeta koju onda zovemo stvarnost, a to je put u ropstvo jer danas živimo u tome što će se dogoditi u mom svakodnevnom životu. Manipulirani smo tom stvarnošću i ovisimo o tim kretanjima jer po njima mjenjamo raspoloženje. Tako se stvaraju promjene koje su upravljane sviješću ispunjenom strahom koja vidi razlike više i niže. Stvara se racionalna stvarnost, koja onda stvara naše izolirano Ja. Zato mistik teži stanju alaye viđnjane ili univerzalne svijesti u kojoj nestaju razlike i podjeljenost na više ili niže. Dakle, mistik svijet doživljava jednodimenzionalno i dobro i zlo, gdje su muški i ženski pricipi spojeni u jedno, dok mi sve vidimo polarno jer naš ego stvarnost doživljava dualno i osjećamo da smo odvojeni od nje.

Ego kada posjeduje, on je uvijek u dualnom svijetu. Čak i kvantni fizičari svijet promatraju kroz matematiku, posredno jednodimenzionalno, ali naš ladičarski um stvari doživljava odvojeno.

Stoga, stvarnost nije onakva kakva nam se čini, a mistika nije niÅ¡ta neprirodno već prirodan proces prihvaćanja stvarnosti koju krivo vidimo zbog svojih uskih i sebičnih stavova koji nas sprečavaju u doživljaju ljubavi i svijeta kao jednoj stvarnosti. Dobro i zlo potrebni su kako bi postojala ljubav jer ona nastaje u naponu. Kada volite spajate ono Å¡to niste mogli voljeti, ono Å¡to vam je bilo ružno. Mistik ‘staru’ osobu gleda kao umjetničko dijelo. Svaka bora predstavlja proživljenu emociju, svaki pokret takve osobe koju promatra govori, ali kada je čovjek zatvoren u svoj sebični pogled, on je zamrznut i slijep da vidi ljepote s kojima je okružen i u kojima ne postoji polaritet jer dobro i zlo dio su iste pojave. Kako Jung kaže: “Žalosna je istina da se čovjekov život zaista sastoji od sklopa nepomirljivih suprotnosti – dana i noći, roÄ‘enja i smrti, sreće i nesreće, dobra i zla. Mi čak nismo ni sigurni da će jedna prevagnuti nad drugom, da će dobro nadvladati zlo, a radost suzbiti patnju.”

NaÅ¡ je put na Zapadu prema istini drugačiji jer smo duboko kontaminirani egom i tehnologijom. Dok se mistik odvaja, čovjek na Zapadu je zagaÄ‘en okolinom koja nudi užitke na svim nivoima i mora se poslužiti spoznajom, točnije, starom ili novom metodom, vivekom ili razlučivanjem. Jung se tom metodom služi ovako: “ Od zla, stekao sam mnogo dobrog. Time Å¡to sam Å¡utio, ne potiskujući niÅ¡ta, pažljivo promatrajući i prihvačajući stvarnost – uzimajući stvari onakvima kakve jesu, a ne onakvim kakve bih ja želio da budu. ÄŒineći sve ovo, stekao sam neobično znanje, kao i nesvakidaÅ¡nje moći, koje nisam prije toga mogao zamisliti. Tako sada namjeravam učestvovati u igri života, primajući sve ono Å¡to mi dolazi, dobro i loÅ¡e, u vječitoj smjeni sunca i sjena, prihvačajući moju vlastitu prirodu, njene dobre i loÅ¡e strane istovremeno. Tako sve oživljava u meni. Koja sam budala bio! Koliko sam pokuÅ¡avao da prisilim stvari da se dogode u skladu sa mojim očekivanjima.”

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut

[/two_third]