[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Bit praktiÄne filozofije je usredotoÄiti se na emocionalni i mentalni razvoj praktiÄara. Krajnji cilj je oslobaÄ‘anje od ega. Ova vrsta filozofije, uz meditaciju kao kljuÄne komponente za razvoj nas samih, može biti vrlo korisno za one koji žive s tjeskobom ili anksioznosti. Anksiozni poremećaji karakterizira osjećaj panike i nervoze, bilo u vrijeme stresa, nasumce, ili na javnim mjestima. Ovi osjećaji moraju negativno utjecati na život pojedinca na dulje vrijeme .
Filozofija kao tretman
Ljudi koji žive s anksioznim poremećajima mogu gledati na praktiÄnu filozofiju kao sredstvo lijeÄenja. PraktiÄna filozofija pomaže osobama s anksioznim poremećajem. Anksioznost je bolest Zapada pa je raÅ¡irena i ne mora biti kliniÄki registrirana a da ne vidimo kako ljudi svojim ponaÅ¡anjem pokazuju upravo ove simptome. PraktiÄna filozofija s dodatkom meditacije prisiljava praktiÄare sjediti i razmiÅ¡ljati, umjesto da se fokusiraju na tjeskobu. PraktiÄna filozofija ima za cilj borbu protiv negativnosti i sebiÄnog razmiÅ¡ljanja, kao Å¡to su pretjerano tjeskobno ponaÅ¡anje. To je korak dalje od sebiÄnog razmiÅ¡ljanja kako bi se to razmiÅ¡ljanje odrazilo u Å¡irem smislu gdje ego zaboravljamo i sebe poistovjećujemo sa svijetom. Promjena fokusa gledanja puno toga može promijeniti a bit je praktiÄne filozofije. Jungova zadnja faza u terapiji je filozofska, osoba stvara odnos s Jastvom, a to je filozofsko pitanje, poput indijske filozofije koja se bavi tom temom. Ljekovitost filozofija je velika ako je znate usmjeriti i spojiti s emocionalnim aspektom Äemu viÅ¡e teži IstoÄna filozofija koja radi na skladu tijela i uma. Ako ona ne postoji onda stavovi nisu usklaÄ‘eni s umom. DanaÅ¡nji svijet uopće ne poznaje filozofiju koja je bila dio tradicije zadnjih 2500 godina i kakvu je ona ulogu igrala u životima ljudi, te koliko je bitna i koliko nas ona rjeÅ¡ava tako bitne karakteristike, a to je jednostranost. Da biste se rijeÅ¡ili anksioznosti koja je povezana s disanjem joÅ¡ od Buddhe znamo koliko je opasna uskogrudnost tj., Å¡irina stavova ne može dovesti do anksioznosti jer ona omogućuje poznavanje prirodnih zakona i usklaÄ‘enost prirode s njima. Kada stvari prevedemo doslovno uske grudi pokazuju mjesto gdje nastaje anksioznost upravo u plućnom djelu gdje strah onemogućuje disanje. PoÅ¡to živimo u vremenu gdje bi se većina smijala ovoj konstataciji, oni koji su proÅ¡li proces dugih meditacija ili ozbiljniji pristup psihoterapiji svjesni su kako stavovi utjeÄu na tijelo i kako oni formiraju naÅ¡e bolesti. Većina danaÅ¡njih problema dolazi zbog nerazmiÅ¡ljanja ili nepostojanja viveke ili razluÄivanja. Osnovni problemi u odnosu dolaze upravo iz nemogućnosti razluÄivanja. Vježbanje praktiÄne filozofije je proces koji se ne dogaÄ‘a preko noći, to je aspekt kojeg tijelo treba prihvatiti s godinama mijenjanja stavova, a taj proces ako ne volite ili odbijate uvijek će vam biti dalek. Bit je u sagledavanju stvari iz drugaÄijeg kuta, odnosno svaki kolektivni stav koliko god bio dobar za ovaj proces praktiÄne filozofije treba biti odbaÄen.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
