[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Novozavjetni ili indijski tekstovi, samo su naizgled jednostavni, ali oni u sebi skrivaju duboku filozofiju koja se oslanja na praksu, a takvu praksu zapadna filozofija iskljuÄuje. Time Nietzsche s pravom tvrdi da je znanstveni pristup i pretvaranje stvarnosti u pojmove, želja Äovjeka da posjeduje svijet i stvari, a posjedovanje samo po sebi nije traganje za istinom. Posjedovanje nije razumijevanje stvarnosti i želja da ju shvatimo. Partnera se u odnosu isto tako posjeduje, partneri ne teže da ga razumiju.
Stoga je mistika sa svojim specifiÄnim jezikom bespravno marginalizirana i zapostavljena jer korisiti simbole i jezik nesvjesnog u zakljuÄivanju. U racionalnom zakljuÄivanju nema mjesta za uzreÄicu â€blago siromasima duhom†jer takva reÄenica ruÅ¡i spomenuti naÄin zakljuÄivanja. Upravo je takva zagonetka za mistike predstavljala inspiraciju za otkrivanje znaÄenja arhaiÄnog jezika kojeg je znanost naivno zaobiÅ¡la uplevÅ¡i se u igru teza i antiteza iskljuÄivÅ¡i mitove i vjerovanja koje je dotadaÅ¡nji Äovjek njegovao. Primjerice, mistik ne odustaje od nelogiÄnosti koje pronalazimo u simbolima jer nelogiÄnost je ono Å¡to nismo nadiÅ¡li poput dobra i zla, ono od Äega vrvi mistika. Stoga znanja istoÄnih religija i filozofija pomažu naÅ¡em intelektu i intuiciji da te stvari donekle razumijemo.
Kao Å¡to znamo, to je zapadnjaÄki naÄin da se pod plaÅ¡tom takozvanog nauÄnog znanja sakrije vlastito srce. S jedne strane zato Å¡to se Zapadnjak plaÅ¡i znakova živog uÄestvovanja, a s druge strane, zato Å¡to bi shvaćanje tuÄ‘eg duha praćeno osjećajima moglo dovesti do doživljaja koji bi se morao uzeti ozbiljno. Znanost mora služiti; ona grijeÅ¡i kad uzurpira prijestol u pogledu otkrivanja onog duÅ¡evnog. Ono Å¡to nas razvija jest nelogiÄnost simbola ili nelogiÄnost u vezi. Kada partner kaže volim te, malo znamo Å¡to je tu logiÄno, ali ljubav osjećamo. UÄiti se ljubavi u suprotnosti života najveći je domet ljudskog razvoja.
Nikola Žuvela
