[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Kako bismo objasnili Sjenu progonitelja, najbolje ju je opisati kroz drevnu hinduistiÄkom priÄom o bogu KriÅ¡ni i njegovom bratu Balarami u Å¡umi. Radnja se odvija u noć, a KriÅ¡na spava dok Balarama Äuva stražu. Balarama se iznenada susreće licem u lice sa zastraÅ¡ujućim demonom, i obuzet strahom, vriÅ¡ti i onesvijesti se, a njegov vrisak budi KriÅ¡nu koji nije svjestan Å¡to se dogodilo. KriÅ¡na tada takoÄ‘er susreće demona. On, meÄ‘utim, ne reagira sa strahom, već se jednostavno suoÄi s njim i pita: “Å to hoćeÅ¡?” i “Å to radiÅ¡ ovdje?” Svaki put kada KriÅ¡na postavi pitanje demonu, on se smanjuje sve dok ne postane toliko malen da stane u KriÅ¡ninu ruku. KriÅ¡na tada stavlja demona u džep, potpuno liÅ¡en svake moći.
Marie-Louise von Franz kaže:
“Progon uvijek znaÄi da nam neÅ¡to želi doći. Jedini naÄin da sretnemo demona koji progoni je da se okrenemo i kažemo: ‘evo me, Å¡to hoćeÅ¡ od mene?” Tada progonitelj iz noćne more općenito promijeni lice. To jednostavno predstavlja da smo se okrenuli od nekog dijela naÅ¡e psihe, pa stoga juri za nama. Želi nas, doslovno, ali mi to ne želimo. Nesvjesno nam pokazuje nam lice. Ako odbacimo neÅ¡to u sebi onda odbaÄeno postaje destruktivno za nas. A ako to ne odbacimo…onda odjednom vidiÅ¡ da i nije to tako loÅ¡e. Tada imaÅ¡ Å¡ansu da ona tko te juri pokazuje popustljivije lice i s njim se može sklopiti neki pakt ili neki dogovor.”
Sve ono Å¡to nas pobjeÄ‘uje ili od Äega bježimo ustvari nas posjeduje. Postavljanjem unutarnjih pitanja zaÅ¡to se bojim, zbog Äega mi ta prikaza dolazi u san ili viziju ili neki vanjski strah, možemo steći kontrolu. Izgubljena moć se tako može vratiti nama samima. Ono Å¡to nas proganja ustvari je ono Å¡to ne želimo vidjeti kao dio sebe.
Netko kaže da je strast ono Å¡to ga pokreće u odnosu, ali boljim uvidom, vidimo da se iza te strasti skriva volja za moć koja nije integrirana u pojedinca. U odnosu to postaje muÅ¡karac ili žena tiranin koja preuzima ovu Sjenu i postaje projekcija koju osoba projicira i sebe smatra nevinim te mnogi zloÄini i ratovi upravo dolaze iz toga.
Borba s progoniteljem u snovima ili na javi kao dio Sjene sastavni je dio integracije sebe i shvaćanja svijeta oko sebe. Smatra se da oko 95 posto ljudi ne može integrirati Sjenu, odnosno uopće je ne prepoznaje kao vlastiti sadržajem te je projicira na neÅ¡to drugo. “Ali mnogi ljudi se nikad ne rode sasvim; oni žive u tijelu, ali dio njih je joÅ¡ uvijek u onome Å¡to bi ‘lamaistiÄka filozofija nazvala ‘Bardo’, u životu izmeÄ‘u smrti i roÄ‘enja, a to je prenatalno stanje ispunjeno izvanrednim vizijama.”
Carl Gustav Jung
Izbjegavanje sjene daje joj veću snagu i razornu moć u vaÅ¡em životu. Ako je potiskujete ona se javlja tako da je projicirate u svakodnevnom životu, svaÄ‘ate se s poslodavcem, partnerom, u prodavaonici ili s okolinom, a sve se dogaÄ‘a naizgled sluÄajno. Od ovih situacija je premrežen život, ali kako Jung kaže, mnogi ljudi se ne rode i žive u iluziji na ovome svijetu od kuda potiÄu sve ove strahote koje neprestano gledamo u pandemiji ili pak u ovom ratu. Odrastanje nas Äini potpunim bićima dok je želja za savrÅ¡enstvom bijeg od Sjene.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
