“Znalac” arhetip ovih prostora

Arhetip istraživača ili ono za čim podsvjesno teže ljudi na našiim prostorima, ustvari je jako popularan jer ovdje imamo milijune liječnika, trenera,  profesora koji svi sve znaju.

Primjerice, jedan profesor u srednjoj Å¡koli mi kaže da je sasvim normalno da ga roditelji zovu i raspravljaju s njime zaÅ¡to njihova kćer ima ocjenu dobar, a ne odličan. Kada profesor ne popusti slijedi prijava Ministarstvu koje tri godine dolazi u Å¡kolu provjeravajući metode profesora sve dok on ne snizi kriterij. Ovaj primjer ne navodim kako bi izazvali istjerivanje pravde jer ljudi ionako ne traže pravdu već ona potiče iz ljubomore, dok čovjek koji teži pravdi je za sebe primjer, te o njoj ne raspravlja na druÅ¡tvenim mrežama. Ovaj primjer “znalca” govori o kompleksu znanja ili arhetipu istraživača. PoÅ¡to ovim prostorima vlada kompleks manje vrijednosti, ili arhetip žrtve, kompenzacija ili nadomjeÅ¡tanje je kompleks veće vrijednosti ili arhetip istraživača. Zato ovdje na izborima ne može pobijediti pametna osoba, koja se ovdje prezire jer to bi značilo vidjeti projekciju autoriteta i ne donoÅ¡enja odluka za svoj život.

Prvo učestvuješ u kolektivu i izgrađuješ se, a u drugom dijelu života razvijaš indvidualnost i svoje stavove ili arhetip mana ličnosti/mudraca, o kojem sam pisao.

Istraživač je onaj koji pokuÅ¡ava shvatiti polaritete stvarnosti, potrebna mu je literatura, ali i iskustvo da bi doÅ¡ao do mudrosti. Na ovim prostorima nedostaje arhetip istraživača i zato ovdje jako teÅ¡ko ljudi primjećuju manipulatore koji se nalaze u mnogim granama koje ljudima život znače. Primjerice, jedan novinar koji piÅ¡e o znanosti izgleda jako pametan, no u jednom trenutku on je saživljen s “znalcem” ulazi u bahate primjedbe drugima govoreći im maltene da su glupi, da ne čitaju dobro znanstvene podatke kao da s druge strane, stoji nekakva uzviÅ¡ena znanost koja je rijeÅ¡ila sve probleme ovoga svijeta. Jasno, Jung nas upozorava da arhetip znanja dolazi kao drugi polaritet Europe koja je prvih 1000 godina bila u duhovnom polaritetu Crkve kroz koji se objaÅ¡njavala sva stvarnost, a nakon toga dolazi drugi polaritet materijalni, kroz koji se a prirori tumači sva stvarnost.

  Posljedica toga je da je prirodna znanost potisnula druÅ¡tvenu znanost tako da se danaÅ¡nja pandemija uopće ne salgedava niti se uzima u obzir druÅ¡tvena znanost. Posljedica tog materijalnoga polariteta je prezrivo ponaÅ¡anje većeg broja znanstvenika prema druÅ¡tvenim znanostima, kao i novinara koji prenose podatke bez uključivanja zdravog razuma jer to su rekli “znanstvenici”. To je drugi tip “znalca”,  kompleksa veće vrijednosti, arhetipa istraživača ili njegove Sjene.  Kako Jung kaže: “ÄŒak je i znanstvenik ljudsko biće. Zato je za njega, kao i za druge, prirodno da mrzi stvari koje ne može objasniti. Uobičajena je iluzija vjerovati da je ono Å¡to danas znamo sve Å¡to ikad možemo znati. NiÅ¡ta nije ranjivije od znanstvene teorije, koja je efemerni pokuÅ¡aj objaÅ¡njenja činjenica, a ne vječna istina za sebe.”

 Mudrost i znanje se ne dobivaju statusom, imenima, popularnošću već meditacijom u kojoj promatramo sebe i živimo život unatoč pogreÅ¡kama  kako bi doÅ¡li do stvarnijeg sebe. Polaritete istraživača i njegove posljedice Jung opisuje ovako:  “Antropolozi su često opisivali Å¡to se dogaÄ‘a s primitivnim druÅ¡tvom kada su njegove duhovne vrijednosti izložene utjecaju moderne civilizacije. Njegovi ljudi gube smisao svog života, njihova se druÅ¡tvena organizacija raspada, a oni sami moralno propadaju. Sada smo u istom stanju. Ali nikada zapravo nismo shvatili Å¡to smo izgubili, jer su naÅ¡i duhovni voÄ‘e nažalost bili viÅ¡e zainteresirani za zaÅ¡titu svojih institucija nego za razumijevanje misterija koji simboli predstavljaju. Po mom miÅ¡ljenju, vjera ne isključuje misao (koja je čovjekovo najjače oružje), ali nažalost čini se da se mnogi vjernici toliko boje znanosti (a usput i psihologije) da zatvaraju oči pred brojnim psihičkim moćima koje zauvijek upravljaju čovjekovom sudbinom. Sve stvari smo liÅ¡ili njihove tajnovitosti i numinoznosti;viÅ¡e niÅ¡ta nije sveto. ”

  Cijena bespogovorne vjere znanstvenicima, “znalcu”, tj., arhetipu istraživača ili nevidljivom ocu, odnijela je i odnosit će mnoge  žrtve, a takav je put onih koji ne razumiju psihičke zakone i njihovu manifestaciju. Polaritet “znalca” kroz njegovu nižu manifestaciju tj., prezir, kao i kroz kompleks veće vrijednosti kojim su opsjednuti znanstvenici, pokazuje kako ovaj arhetip joÅ¡ nije dopro do svijesti velike većine pa nas opčinjenost njegovim djelovanjem joÅ¡ uvijek demonski opsjeda, kao Å¡to je Jung rekao kolektivna infekcija nesvjesnog koja je sada na snazi. 

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut