Kako što sam već pisao o ljubavnom trokutu i njegovoj arhetipskoj ili nadnaravnoj ulozi u procesu osvještavanja onog što se bojimo vidjeti o sebi, film o Jungu i Freudu govori o ljubavnom trokutu. Film obrađuje tri najvažnija aspekta. Prva je nevjerojatna povezanost Freuda i Junga, druga je ljubav Sabine  i Junga i treća, najvažnija jest da je Sabina kao Anima nadahnula i otkrila mnoge dijelove psihoanalize koji su većini malo poznati.

Naime, Sabina Spielrein je doprinijela formiranju psihoanalitičke teorije. Ona je bila Jungova pacijentica, ljubavnica ali nadasve problematična i kompleksna kako to obično biva sa razvijenim osobama. Manje je poznato da je bila jedna od prvih ženskih psihoanalitičarki i da je bila muza i Freuda i Junga, koja je mogla razgovarati i problematizirati važne koncepte psihoanalize.

Ljubavni trokut je možda najbitniji jer to nije bio običan ljubavni trokut. Ako bismo govorili o značenju trokuta onda ovaj trokut izvlači upravo najdublje aspekte psihe ili otkrića psihoanalize koja su nastala u ovoj kompleksnoj vezi koju opisuje film. Da njega nije bilo, ostali bi sigurno zakinuti za mnoge važne teorije o Animi koje je otkrila Sabina Jungu. Kroz mnoge razgovore i analize dolazili su do najvažnijih teorija. Kako to uvijek biva s prirodom koja je tamna ili kako je to uvijek u božanskoj igri gdje se ono najljepše krije u tamnom. Često zaboravljamo da je kršćanstvo nastalo na Pavlu koji je ubijao, a kasnije je govorio o ljubavi. Sva najveća djela čovječanstva nastala je na kontraverznim karakterima, takva je božanska igra koja se poigrava s čovjekovom naivnim pravilima na kojima želi zasnovati siguran život koji je statičan i predvidljiv.

Jung i Sabina spotaknuli su se na strasti koja je izvirala iz njihove nesvjesnosti. Bok Eros koji izlazi iz nesvjesnosti ih je obuzeo, dvije nestabilne i problematične prirode koji su pokušavalae otkriti ranu Kralja Ribara i iscjeliti sebe naivnim zaljubljivanjem, ali su nam dali novi pogled prema unutrašnjosti čovjeka u trenutku kada je religija izgubila onu izvornu snagu i gdje smo kroz simbole i snove ponovno otkrili vrela u kojima možemo ponovno biti sa svojom dušom.

 Odnos analitičar/pacijent (Jung-Sabina) tada nije bio tako kruto određen kao danas jer tada je psihoanaliza bila u povojima i u eksperimentalnom obliku.

 Proces praćenja i ozbiljnog povezivanja Sabininih snova, odvela je Junga u nepoznata, možda zastrašujuća i opasna mjesta u njemu, ali takva je priroda svakog orginalnog djela, ono je uzbuđenje i opasnost.

Eros je bog, arhetipska sila koja stvara pustoÅ¡ u životima ljudi, pogotovo ako su izgraÄ‘eni na nestabilnim vrijednostima, ali kakva drugačija priroda može biti ako želi biti dosljedna umjetnosti? Danas su taj Eros religija i psihoanaliza izgubile. Psihoanaliza nema takav zanos i vjeru kakvu je imala na svojim počecima kada je nadahnjivala mnoge umjetnike i pisce: Dalija, Hermana Hessea, Davida Salingera i dr. Ipak, seksualni kontakt s pacijentima nanosi ogromnu, ponekad i nepopravljivu Å¡tetu njihovoj psihi i njoj se mora svatko oduprijeti, Å¡to nam film pokazuje. Ovo vrijedi za sve terapeute, učitelje, profesore, mentore, praktičare, “gurue” i voÄ‘e svih religija. Jung je imao dvije žene u djetinjstvu, majku i mladu ženu koja ga je odgajala i davala mu posebnu toplinu. One su zaslužne za trokut u kojem se naÅ¡ao, a bez nestabilne i duboke psihe Sabine koja je utjecala i na Freuda, puno toga ostalo bi skriveno u dubinama nesvjesnog. Da bismo dobili ovo znanje, nesvjesno ili Eros su se poigrali s ovim ljudima koji su ustvari bili instrument kroz koji su govorili ljudima o novim spoznajama u kojima duhovno postaje opipljivo.

Ovdje ne govorimo samo o suhim teorijama, Eros sa svojim zanosom izvlači iz ljudi ono što je bilo potisnuto i na dnu, kako bi se moglo osvijestiti i vidjeti u pravom svijetlu. Ne možete napredovati u svom životu ako se ne dotičete ljubavi i zaljubljenosti jer ti odnosi iz vas izvlače one potisnute stvari iz psihe, ali i sve vaše želje i očekivanja koja se u trenutku zaljubljivanja izvlače iz vas. Film govori o razlikama Freuda i Junga gdje Freud nije dorastao susretu s dubljim sferama psihe, kao i o granicama seksualnosti koji pokazuje Freudovog učenika i psihoanalitičara koji se ubio. Dakle, s jene strane možemo moralizirati o Jungovoj ljubavnici, a onda film pokazuje kako Freudova teorija o potisnutoj seksualnosti ustvari kroz spomenutog analitičara ne funkcionira, gubi se u intelektualiziranju i relativiziranju psihe. Priroda izjednačava i svaki put kada se čovjek udigne moralno ona mu pokazuje njegovu suprotnost, odnosno kako su pravednici često veliki lažljivci.

Ovo je film koji se bazira na istinitim dogaÄ‘ajima, a ono Å¡to je Cronenberg i odlična glumačka ekipa uspjela prikazati jest jedan vrlo važan povijesni trenutak dvojice psihoanalitičara koji su utabali put u unutraÅ¡njost psihe jer napokon viÅ¡e ne govorimo o vjerovanju već o stvarnim činjenicama na kojima temeljimo sva svoja stremljenja u životu. TakoÄ‘er, govori o dvostrukoj prirodi Anime u liku Sabine ili Afrodite zavodnice koja pokazuje kroz svoju kompleksnost kako je teÅ¡ko živjeti njenu prirodu ali jedino tako možemo doći do dubljih dijelova naÅ¡e osobnosti. Istina ne spava kod ljudi koji se drže pravila. Ovaj film je jedan dobar primjer za sadaÅ¡nju situaciju ispiranja uma o odgovornosti u kojima spaÅ¡avamo tuÄ‘e živote karantenom. Kada ugledamo ovakvog čovjeka koji kupuje wc papir i tuče se za njegove zadnje komadiće (Nekoristan život je rana smrt – Goethe), Å¡to je preostalo, kao ovim ličnostima iz filma, nego da svim snagama pokuÅ¡aju pronaći izlaz iz ovog života, poput Sabine koja dolazi rastrojena. Oni su se shvatili kako je rekao Goethe: Najveće poteÅ¡koće leže tamo gdje ih ne tražimo.

Nikola Žuvela

jyotish savjetnik i terapeut