[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Njemici i Grci predstavljaju dva polariteta ljudske psihe. Naravno, na prvi pogled obiÄno ljudi misle da se radi o razlikama, ali radi se o dvije potpuno suprotne i dijametralne suprotnosti psihe, introverti i ekstraverti. Nijemci su introverti koji napreduju kroz analizu, toÄnost, unutraÅ¡nju refleksiju nauÅ¡trb emocija. Grci su viÅ¡e okrenuti opuÅ¡tenosti, ne mareći za krajni rezultat. Ipak, Nijemci će pokazati sebe kroz toÄnost, savrÅ¡enu organiziranost, poÅ¡tenost. Svoj libido ili falusni element će manifestirati kroz tu superiornost, dok će Grci sebe pokazati kroz junaÅ¡tvo, kroz ratnike, jakim emotivnim reakcijama skrivajući inferiornost naspram introvetirane funkcije. S druge strane, Nijemci su na uÅ¡trb svoje toÄnosti potisnuli emocionalnu stranu koju ne izražavaju. Svoju inferiornost su pokazali za vrijeme ekonomske krize proglasivÅ¡i Grke lijenima, Å¡to nije istina. Rade, ali imaju problem s organizacijom, nemaju razvijenu introvertnu funkciju. Dakle, organizacija sustava je katastrofalna. S druge strane, Nijemci su najpoznatiji po svojoj zakržljaloj emotivnoj funkciji. Primjerice, vodeći su po seksualnim nastranostima, ali u tom pogledu prednjaÄe sve germanske nacije, pogotovo, kako je reÄeno, seksualnim skandalima. PoÅ¡to je funkcija uspjeha cjenjenija od emocionalnosti, sigurno je da će takve nepodopÅ¡tine i prljavÅ¡tine biti zaboravljene i viÅ¡e će se cijeniti superiornost radne etike.
Zadnje istraživanje odnosa među ljudima je pokazalo da Njemci daju strancima najbolje uvjete rada, ali su po gostoljubivosti i uzvraćanju emocija među zadnjim zemljama. Ovdje je važno sagledati potisnutu emocionalnu stranu ili ekstroverziju u odnosu na introverziju jer upravo to se događa kao problem u vezama gdje jedna strana ima naglašenu jednu stranu, a druga drugu. Ovisno u kojem se društvu živi, osoba ako ima naglašeniju introvetiranu prirodu, a živi u introvetiranoj kulturi sigurno je da će biti u prednosti u odnosu na ekstrovetiranog partnera koji se onda može osjećati ugroženo, ne samo od partnera već i od nacije u kojoj je njena funkcija neprihvaćena. Ovo je ozbiljan problem koji se uopće ne doživljava u normalnoj konverzaciji pošto ona jako slabo postoji među ljudima, a kamoli kao pojam koji predstavlja neku relevantnost za raspravu.
 O Äemu se zapravo radi, Å¡to su ekstroverzija i introverzija? Suprotnost je neophodni uvjet opstanka za psihu. Konflikt izmeÄ‘u ekstrovertne i introvertne strane, u nama stvara tenzije koje pokreću stvaranje potrebne energije za psihu. Psiha kao i svaki drugi energetski sustav ovisi od tenzija suprotnosti. Mi postojimo jedino ako postoje ove tenzije. Tako je u psihi pojedinca, ali tako je i u kolektivima. Mi smo na ovim prostorima viÅ¡e orijentirani ekstroverziji i u teÅ¡kom smo deficitu introverzije, zato ovdje nemate ni mogućnosti da glasaÄi na izborima mogu reflektirati ono Å¡to politiÄari rade, ovdje se dobivaju izvori na emotivnom naboju. Tko ga viÅ¡e stvori, taj bolje prolazi na izborima. ÄŒinjenice o suprotnostima, najvažniji su aspekt razvoja u odnosima, a onda i kolektivima. Dok ne vidimo te odnose suprotnosti kao dio vlastitog emocionalnog odnosa i dok se vrtimo u svijetu jednodimenzionalnih zakljuÄaka, odnosi i kolektivni sukobi i dalje će biti dio negativnih pojava, toÄnije, osuÄ‘ivanja drugih skupina gdje se nesvjesna funkcija koja se ne može osvijestiti lakÅ¡e prenosi na drugoga. Teže ju je vidjeti u vlastitim grudima.
Nikola Žuvela
