Rodjen sam 1975. godine u Zagrebu. Nakon srednje škole upisujem Filozofski fakultet kojeg završavam 2000. godine. Od 1992. godine bavim se meditacijom, studiranjem Zapadne i Isto?ne filozofije, psihologije, te na tu temu završavam doktorski studij, objavljujem knjige i znanstvene radove. Zapadnom astrologijom se bavim od 1997. godine do 1999.g., a nakon toga završavam studij jyotisha 2000.g. O jyotishu objavljujem mnoge ?lanke ( Multikulturalni casopis, Grombol, Sensa, Cosmopolitan). Od 2002. godine sam instruktor yoge, te podu?avam tehnike meditacije. Takodjer, održavam sljede?e radionice: Deprogramiranje odnosa, radionice o odnosima i samopouzdanju kao i individualna savjetovanja na temelju Jungove psihologije za one koji imaju poteškosca u braku. Završio sam doktorski studij, smjer filozofije na temu filozofije i nesvjesnog. Tako?er, objavio sam knjige: Jyotish i djelovanje Shanija, Nesvjesno u filozofiji Istoka i Zapada, Budjenje, Jedan muškarac i jedna žena, Katalog samozavaravanja, Muškarac i žena u procjepu, O ljubavi. Dvadeset pet godina rada s klijentima i petnaest tisuca savjetovanja daje vam mogucnost da se bolje upoznate sa svojim projekcija kroz moju praksu..
DanaÅ¡nji dan vlada strasti. Å to je strast? Na latinskom se kaže passio, – strast, stradanje, odnosno to je jak osjećaj prema neÄemu ili nekome. Ipak, ovaj dan donosi strast prema nekome. Stoici su zagovarali nadvladavanje strasti, renesansa je uzdizala strast, a Sipnoza nas je uÄio da postoje pozitivne strasti koje nas Äine radosnim, ali u velikom broju sluÄaja prevladava ova druga koju Spinoza zove žalost. U Indiji su neke Å¡kole preporuÄali tantru, zato ovim danom vlada bog Jama, a njegovi hramovi su opasani seksualnim Äinom. Dakle, onaj tko je nadlvadao seksualnost taj može prijeÄi na drugu stranu. Ne zaboravite, velika većina duhovnih aspiranata najviÅ¡e zapinju na strasti, ona je povezana sa smrti, a onaj tko ju je prevladao taj poznaje drugu stranu. Budite svjesni da Zapad tako puno radi samo zato jer osjeća krivnju prema seksualnosti. To je Äak postala i medicinska psihoterapijska definicija, a kod Junga, ona nas penje u viÅ¡e razine postojanja.
