Što to tjera neke da kreću na opasna putovanja i na neistražena mjesta? Jedna ekspedicija koja je htjela dokazati da su drevni Polinežani putovali čak do Perua tj., 8000 milja, znanstvenici su smatrali ludošću. No, da li ludi pokušaj Thora koji je vodio ekspediciju ima ikakve veze s duhovnosti ili nesvjesnim? Njegov unutarnji poriv za tim putovanjem je bio sasvim drugačiji on je tražio ushit i raspoloženje svoje Anime, on je tim činom htio napustiti civilizaciju od koje se osjećao pritisnut i to je činio iz određene agresije jer krenuti na taj put sa splavom kako bi dokazali da su Polinežani doista putovali, za mnoge je to čin ludosti. Zapadnjak u ništa ne vjeruje on je obučen debelom kožom sumnje ne u onostrano već u sebe, te ne može vidjeti ništa što bi bilo drugačijeg mišlejnja. Dakle, Thor je 1947. g. krenuo na taj put s prijateljima, te je uspio učiniti ono u što nitko nije vjerovao. Putem ga je i žena ostavila jer je shvatila da se on oženio za avanturu a ne za nju kao osobu. Thor je na nasilan način pokušao sebe dovesti do povjerenja u prirodu tj., povjerenja u samog sebe jer, kako ćete to učiniti ako se ne stavite u situaciju u kojoj nema izlaza? Ili ćete povjerovati ili umrijeti. Puno puta je put upravo radikalan, odnosno ako želimo nešto novo jedino to možemo učiniti ako napustimo ono što je bilo iza nas. Psihoanalitički gledano, taj put je bio borba s njegovom neasimiliranom Anima (nesvjesna žena u muškarca) od koje je tražio ushit, raspoloženje, prihvaćenost, identificirajući se na tom putu s arhetipom junaka koji ga je doveo do arhetipa Anime te je uspio priječi na drugu stranu i na malom splavu bez vesala i motora doći od Perua do Polinezije. Kao da je htio skratiti put prema sazrijevanju što se na kraju pokazalo jako pozitivno. Thor je poduzeo još nekoliko takvih putovanja, dokazujući suprotno od onog što je govorila znanost. Dakle, mnoga putovanja inicirana su potrebom da na radikalan način raskrstimo s prošlošću da bi prihvatili sebe. Otuda u svima nama želja za putovanjem, putujemo jer želimo na umjetan način oživjeti svoj unutarnji put koji zaobilazimo svim mogućim smicalicama pa onda umjetno stvaramo lažnu želju za putovanjem. Iako smatramo danas putovanja kao element relaksacije teško da smo svjesni ove činjenice da je to samo nesvjesna želja za unutarnjim putovanjem. Iako mnogi u simbolima sanjaju proces puta na javi, većina niti ne raspoznaje te simbole. Ti simboli su često povezni s mandalom tj. krugom ili kvadrateim, te onim najvažnijim a to je sanjanje labirinta. Stoga, osvještavanje želje za putovanjem puno toga nam može otkriti o nama samima..