[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Danas meditacija omogućuje i ateistima i nereligijskim ljudima shvaćanje nekih iskustava i duhovnog života do zavidne dubine, a da pri tome ostanu dosljedni svom uvjerenju jer su neke meditativne tradicije i izrasle iz otpora prema religiji.
To je bila prva intencija Buddhe, ali i budhizam se kasnije opet pretvorio u religiju iako u mnogim aspektima svojeg uÄenja najviÅ¡e pripada filozofiji. S druge strane, to im omogućuje da bolje razumiju iskustvo meditacije i uÄestvuju u vrijednostima poput ljubavi, praÅ¡tanja, davanja.
 U nekim sluÄajevima za meditaciju se opredjeljuju ljudi kojima su znatno ometene funkcije ega (psihoza i neuroza). Tada dolazi do nesporazuma. Poslije kraćeg vremena njihove smetnje dobiju akutan vid. DanaÅ¡nja civilizacija živi na poviÅ¡enom egu i osjećaju veliÄine gdje ljudi u dodiru s nekim idejama Istoka mogu joÅ¡ viÅ¡e preuveliÄati osjećaj veliÄine koji donosi poremećeno viÄ‘enje stvarnosti.
Glavne teškoće po Wilberu su sljedeće:
a) Neke se javljaju prilikom spontanog buÄ‘enja psihiÄkih energija ili moći (naroÄito tzv. „buÄ‘enje†kundalini energije).
b) Posebne teškoće nastaju kad ego naraste tzv. inflacija ega, identificirajući se sa transpersonalnim uvidima i energijama. (Jung je to nazivao inflacijom ega zahvaćenog nesvjesnim, a kršćanski pisci nastoje izaći na kraj s tom sklonošću upozoravajući da meditant ne treba rezultate stavljati sebi u zaslugu nego ih smatrati božjim darovima, blagodatima, milošću)
c) TeÅ¡koće nastaju i zbog greÅ¡aka u praksi, a ispoljavaju se u vidu funkcionalnih poremećaja organa itd. Aurobindo je to nazvao joginskom bolešću zbog toga Å¡to je u pitanju neravnoteža prane, ili preopterećenje nekog organa psihiÄkom energijom (kao u psihosomatskim poremećajima). Zanimljivo je da se i u (auto)biografijama kršćanskih mistika mogu naći opisi ovakvih poremećaja-bolesti.
d) Javljaju se i teškoće zbog sumnji u vlastiti izbor i put. Sumnje mogu biti vlastite, ili izazvane socijalnom sredinom.
e) TeÅ¡koće „tamne noćiâ€, odnosno privremeni gubitak sreće koja je bila doživljena u jednom periodu i pojaÄavanje duÅ¡evne muÄnine preko polazne, uobiÄajene mjere (Freudova patnja ÄovjeÄanstva), dovode do toga da se Äovjeku Äini da mu je patnja i osjetljivost veća nego dok nije upražnjavao meditaciju.
Ove teÅ¡koće mogu ga potpuno odvratiti od daljnjeg bavljenja i poslije oporavka uÄvrstiti u uvjerenju  da se time viÅ¡e ne treba baviti.
Dubinski raditi na sebi zahtjeva od svakog suoÄavanje s vlastitim sadržajima. Nije problem meditacije ili neke druge metode već opsežnost promjene koja djeluje na sve naÅ¡e pore života. ÄŒesto mislimo da kad se osjećamo dobro sa sobom ne vidimo da je to umiÅ¡ljaj, a malo kad da se radi samo o privremenom stanju koje nema puno veze sa stvarnošću.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
