Ovo je jedno od najboljih sazviježđa, ali kada pogledamo po Äemu je najbolje onda je to istina. A Å¡to je istina? Primjerice, posjetit ću na jedan dogaÄ‘aj koji se dogodio 2003.g. Naime, tada je u Iraku umrlo 50 000 djece zbog sankcija Zapada a koje je podržala i naÅ¡a zemlja. Kada su upitali M. Albright da li se to isplatilo,  ona je rekla da je to bila teÅ¡ka odluka ali kada se sve zbroji CIJENA se isplatila?! Ovaj dan govori o istini koja se ne može prikrivati, odnosno da je naÅ¡a civilizacija opsjednuta sa imat i zato mi nismo ni trepnuli na takvu odluku nismo digli niti jedan glas za 50 000 djece, jer mi poÅ¡tujemo svoje voÄ‘e koji se bore za naÅ¡ ideal. Mi smo viÅ¡e reagirali na 11. rujna samo iz jednog razloga jer je tada napadnuta naÅ¡a potroÅ¡aÄka ideologija, netko nam je ukazao na istinu o naÅ¡im uvjerenjima i zato nam je taj dan ostao tako utisnut u povijest Zapada. Ovo nije dan za negiranje istine, a gore spomenuti primjer ne ide prema jeftinom moraliziranju već da svi duboko u sebi otkrijemo stavove s kojima poriÄemo stvarnost koja je rezultat naÅ¡ih uvjerenja.
Istraživanja meditacije
Nedavna znanstvena istraživanja dovela su do spoznaja da je mozak organ koji se kroz cijeli život može mijenjati. TakoÄ‘er, otkriveno je da moždana aktivacija u odreÄ‘enim režnjevima i girusima (vijugama) predstavlja mapu radosti i tuge u neÄijem umu. Promjena mozga, pa time i stanje svijesti, dogodila se jednom starijem tibetanskom redovniku koji je za objekt svoje meditaci
je izabrao suosjećanje. ProuÄavajući ga u svom laboratoriju, Richard Davidson, jedan od vodećih neuroznanstvenika u svijetu, ustanovio je da je redovnikov mozak, toÄnije lijevi prefrontalni korteks koji je zadužen za pozitivna iskustva, izrazito aktivniji nego u ostalih 175 »obiÄnih« ljudi. Ta ga je Äinjenica navela na pomisao da »meditacija ne mijenja samo kratkoroÄno rad mozga, nego vrlo vjerojatno uzrokuje trajne promjene u mozgu.«
ZakljuÄak do kojeg je doÅ¡ao Davidson u svojim laboratorijskim istraživanjima poklapa se s Ricardovim razmiÅ¡ljanjem da je sreću moguće nauÄiti. Ona nije privilegija roÄ‘enih pod sretnom zvijezdom, bogatih ili lijepih, ona je neÅ¡to vrlo sliÄno zanatu: uÄi se, a s vremenom i radom postajete sve uspjeÅ¡niji, odnosno sretniji.
Â