Emocije nas potiču da usvojimo određenu istinu koja se pripremala ući u svijest, ali se otporom ili boli borimo da to ne učinimo.
Svijest potiskuje neugodno u podsvijest kako bi se obranila od svijeta. Problem s potiskivanjem osjećaja je taj što se s njima ne suočavamo, one ostaju skrivene i pojavljuju se kroz bolest ili psihički poremećaj. Potiskivanje predstavlja neugodno izbjegavanje sjećanja na neugodno iskustvo, a potiskivanje predstavlja dublji proces potiskivanja u obliku nesvjesne reakcije koju osjećamo kao nešto na što više ne utječemo svjesno, ali onda ta reakcija vlada nama.
Kad smo bili mali, roditelji su utjecali na nas na takav način da bismo doživjeli veliko razočaranje u njih, dok nam je podsvijest pomagala pohraniti negativno iskustvo u sebi, a tada dolazi do spomenutog potiskivanja. Također, loša sjećanja pojavljuju se kroz određenu kemijsku reakciju koju hipotalamus pokreće i luči oslobađajuće hormone u trenutku kada ponovno proživljavamo situaciju koju smo doživjeli u djetinjstvu. U indijskoj filozofiji to nazivamo sjećanje na karmičke događaje. Tu se događa najzanimljiviji proces. Naime, izgovorena riječ partnera može pokrenuti sjećanje koje stvara kemijsku reakciju te ste vidno uzbuđeni, a da partner ili neka druga osoba nema namjeru to učiniti već komentiraju vas kroz neku situaciju.
U nekim sjećanjima imamo i mišićne reakcije u kojima neki mišići reagiraju ukočenošću ili se znojimo. Kako bismo se obranili od lošeg iskustva, započinjemo različite vrste kompenzacije poput prejedanja, upotrebe opijata, devijantne seksualnosti, kako bismo izbjegli neugodno suočavanje sa spomenutim emocijama.
Svaka emocija povezana je s mentalnim stavom. Ljudi nisu svjesni da određene emocije koje doživljavaju ovise o mentalnom stavu oblikovanom potiskivanjem. Zato je razumijevanje stvarnosti vrlo važno. Onaj tko ne radi na svojoj osobnom stavu prema životu često je ispunjen lošim emocijama i smatra se nemoćnim u životu. Točnije, 99 posto ljudi vjeruje da je promjena nemoguća.
Stalno potiskivanje dovodi do neuroze i sve veće blokade ljudskog organizma, što zatim stvara bolesti. Bolest nije ništa drugo nego energetska reakcija koja dobiva fizičku manifestaciju, a lijekovi su pokušaj da se ta manifestacija što dublje potisne, što onda stvara još veći problem ili neizlječive bolesti. Područje brige naših osjećaja, osim odnosa, su preživljavanje, sve vrste uzbuđenja, područje donošenja odluka, točnije, nedonošenja odluka, što donosi osjećaj ljutnje, a ponajviše bespomoćnosti.
Ako je naša emocija iskrena, ona stvara unutarnji mir i traži dobro u drugim ljudima, pozitivna je. S druge strane, ako uništava naš mir, ta emocija nas duboko uznemirava. Ona je loša, ali i bolna. Često ne razumijemo da netko tko je sklon nasilju pokušava potisnuti emocionalnu bol koju osjeća i koristi nasilje da je potisne.
Ogorčenje uzrokovano nepravdom stvara ljutnju, a potaknuto je željom da se nekoga povrijedi. Ogorčenje se na kolektivnoj razini manifestira demonstracijama koje ljudi čine kako bi ispravili nepravdu. Takvo ponašanje proizvodi tugu jer se svijet ne može promijeniti, možemo promijeniti sebe. Tibetanski pjesnik Shabkar rekao je: “Onaj tko suosjeća, ljubazan je čak i kad je ljut; onaj tko ne suosjeća, ubit će čak i kad se smije.”
Budite svjesni svojih emocija. U njima ćete pronaći odgovore na mnoga pitanja za koja mislite da su bez odgovora. Naime, trauma ili negativne emocije povezane su sa svjesnošću određenog arhetipa. Točnije, svaka trauma usmjerena je na svjesnost.
Nikola Žuvela
