Ne pokušavajte potisnuti želju jer postoji velika mogućnost da doživite bezvoljnost i suhoću života kroz asketizam koji po Jungu u pravilu postaje fanatizam. Naime, neki se povuku u samostanski život i misle kako će praksom nadvladati želju, a onda postanu bezvoljni, bez života i bez energije jer su potiskivali želju, nije postojala potreba da se ona razumije.
Želja je energija koju projiciramo na nešto fantomsko ili nešto što ne postoji vani, ali mi očajnički vjerujemo da je želja zaista istina. Želja je energija ili projicirani libido koji se često zatomljuje i pretvara se u agresiju, a kod mnogih u tugu ili depresiju. Želja za životom kao najdublja potreba života automatski stvara strah od gubitka života. Ispod svakog straha skriva se želja za životom.
Mnogi krenu putem religije te se glasno bore protiv svojih želja, a onda postaju njeni robovi jer je ne osvješćuju, ili postanu razdražljivi i bijesni, željni da naude drugim osobama. Svaka želja može postati opsesija.
Obično promatramo svijet subjektivno, a ne onako kakav on jest. Ono što pridodajemo stvarnosti je želja a to je iluzija, potreba i očekivanje koje su projicirane u druge. Jedna velika iluzija jest da nešto izvana može promijeniti vaš život. Ako nađete novi posao, novog bračnog partnera ili kupite novi stan samo je promjena koja traje nekoliko dana ili tjedana, ali unutarnje stanje je realnost koja kreira život, odnosno koliko smo osvijestili svoje želje.
Želja “biti netko” ne donosi boljitak, to je samo želja koja pokušava nadoknaditi manjak ugode koja je unaprijed određena društvenim pravilima, konsenzusom što donosi sreću, a što ne.
Recimo, dijamant za majmuna nema nikakvu vrijednost, za čovjeka ima ogromnu, a društvo je odredilo da dijamant ima tu vrijednost, u prirodi je običan kamen. Kada je društvo odredilo da blještavo kamenje ima vrijednost i kada su drago kamenje postali mjerna jedinica bogatstva, tada je mogla započeti projekcija želje kako bi se ostvarila volja za moć ili ja sam bolji od drugih.
Stoga, prosuđujte želje, promotrite koliko želite ono što je društveno određeno koliko je želja za bogatstvom ustvari želja za postizanja moći i autoriteta. Ustvari, izmišljeni manjak bogatstva stvara perfekcionizam ili osjećaj da smo zakinuti za nešto što je nametnuta projekcija. Stvarnost funkcionira tako da mi stavljamo želje u drugoga, a onda se razočaramo jer te želje nisu ispunjene. Kao društvo nemamo odgovornosti kako bi razgovarali o projekciji želje za moći koja se skriva iza želje. Ostvarenje želje jest osjećaj potrebe za divljenjem, a to stvara zavist ili ljubomorno društvo. Bez osvještavanja želja koje stvaraju transfere na druge ne možemo ostvariti odnose kako s drugima tako i sa sobom.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
