Sve što postoji tok je bića (bhavanga). Prema budizmu, nesvjesni sebe, ostajemo u stanju nezadovoljstva svijetom. Kada promatramo nesvjesnost u budizmu, njezino objašnjenje nalazimo u pojmu bhavanga – sota.
To je središnji koncept budističke teorije svijesti, koji sadrži temeljne postavke indijske psihologije. Nominalni smisao je “struja” (sota) u kojoj je uvjetovano vitalno “biće” (bhava). Skraćeni prijevod bhavanga – sote je životni proces – podrazumijeva životni tok nesvjesnog. Analogni koncept nesvjesnog je Jungovo kolektivno nesvjesno.
Pojam je prvo razrađen u ranoj komentatorskoj literaturi abhidhamme koja predstavlja ono što danas nazivamo teorijom ljudskog ponašanja ili naše svijesti. Teorija bhavanga – sote razjašnjava fenomene pamćenja, jer su u tom kružnom tijeku ispočetka pohranjeni svi dojmovi i doživljaji koji u neposrednom smislu ostaju zatvoreni površinskoj svijesti, ali u snu i na javi promiču kroz vrata razuma (mano – dvara) određene slike i ideje (Nyanatiloka).
U svojim komentarima na budističke tekstove, C. G. Jung tvrdi da je zapadni racionalistički duh došao do neurotičnog stanja i u tom pogledu ostao zatvoren za objašnjenje dubljih slojeva nesvjesnog koji su isključivo religijski.
Prema klasičnom komentaru Buddhaghose, u bhavanga – sotu uronjena je svijest ili sjećanje na iskustva iz prethodnih života. Stanje nesvjesnog je primarno i ustaljeno ponašanje kod ljudi. Sve dok se ne pojavi neka druga svijest koja prekida kontinuitet bhavanga-sote, nesvjesno se poput toka rijeke uvijek iznova pojavljuje na isti način bezbroj puta, dok spavamo bez snova, a i u drugim vremenskom toku u danu. Izlazak iz njegove monotonije uvjetovan je moralnom snagom aktivnosti (karman), koja je općenito pokretačka snaga životne struje.
Teorija bhavanga – sota također je polazište za psihološke postavke tehnika meditacije. Svrha meditacije je održati samadhi ili nepopustljivo jedinstvo svijesti na kritičnoj granici između svjesnih i nesvjesnih događanja. Jung ovaj fokus meditativne svijesti naziva “virtualnom točkom samosvijesti” u smislu atmana. Ta je točka bitno drugačija od svijesti o sebi kao o središtu gravitacije. Reduktivni i intuitivni prodor do sublimiranog toka svijesti ili doživljenog toka opisali su filozofi Husserl i Bergson, a Jungova teorija podsvijesti svoje je uzore tražila u indijskim i kineskim meditacijskim tekstovima.
Prestanak ili obamrlost fenomenalne svijesti naziva se nibbana. Nibbana se ne može lako dosegnuti, a uvjeti za postizanje nje su etičke, spoznajne i kontemplativne prirode. Od tog sabiranja duha do jedne točke događa se prosvjetljenje duha, a sužava se opseg nesvjesnog. Ovaj proces buđenja i širenja duha moguć je kada osoba sazrije i dosegne samouvid. Naravno, uz sazrijevanje potreban je i osobni trud u meditativnom treningu. Kako bi prodrli do granica nesvjesnog, tibetanski budizam koristi simbole koji se sastoje od vrlo kompliciranih vizualnih formi, najčešće je to krug, kvadrat. To se zove mandala, a Jung govori o mandali kao tehnici za kontaktiranje kolektivnog nesvjesnog. Mandale se pojavljuju u snovima svih ljudi. Jung ih nalazi u snovima kkao na Zaapdu tako i kod afričkih crnaca, što nam ukazuje na to da je čovjekova težnja za onostranim univerzalna, bila ona svjesna ili nesvjesna. Budizam je davno vidio da njihova bhavanga -sota ili naš pojam kolektivnog nesvjesnog komunicira preko simbola i na taj način ga isto tako privodimo u svijest.
Problem nesvjesnog u indijskoj filozofiji stariji je od budizma. Potječe iz posebnog interesa teorije meditacije za letargična stanja, a posebno za dubok san. Jedan od najljepših i najstarijih tekstova ove vrste nalazi se u Chandogya Upanishad, gdje Uddalaka Aruni počinje podučavati sina Vetaketija riječima: Nauči od mene, draga moja, istinu o spavanju! Kad se za čovjeka kaže da spava, on je tada sjedinjen s bitkom. Ušao je u sebe, pa se kaže da spava, tada je sjedinjen s bitkom. Iako smo od Indije dobili yogu, malo tko poznaje ovaj dio rada sa sobom i prečesto se zanemrauje i stavlja u prvi plan općenite propovjedi o životu, a ne postavlja se u prvi plan rad sa simbolima ili onim što nam govori nesvjesno i kako da ga privodimo u svijest kako bi ostvarili cjelovitost.
Nikola Žuvela
Nova knjiga
