Nevidljivost psihe početak je svih problema

Ono što mnogi ne znaju jest činjenica da je lakše vjerovati duhovnoj stvarnosti nego psihi i nesvjesnom. Danas je ogroman broj vjernika koji vjeruju u postojanje Boga, ali je malo onih koji vjeruju u postojanje psihe i nesvjesnog. Iako ljudi svakodnevno sanjaju, u pravilu se izruguju snovima i govoru unutarnjeg Jastva. Za kršćanstvo bavljenje nesvjesnim je demonstvo, a za ateiste psihoterapija samo jedan vid poremećaja koji se odvija u mozgu.  U pravilu, ljudi ne mogu vidjeti psihu i oni osjete Sjenu, Animu ili Animusa samo kroz bolesti koje su moderni demoni i imaju svoja moderna imena: čir na želucu, tumor, upala prostate, ciste i dr.

Jung je rekao da živimo u modernom Srednjem vijeku gdje su demoni danas latinski nazivi koji je poslužio za imena novih bolesti. Danas ljudi svoje samokažnjavanje i nemogućnost viÄ‘enja svoje Sjene u obliku bolesti nose s ponosom kako bi dokazali  lojalnost vlastitoj nemoći. S druge strane, često je pomaganje drugima uzdignuto do pjedestala gdje se zanemaruje iskoriÅ¡tavanje onih koji pomažu “žrtvama”. Kada tome nadodamo humanitarna pomaganja u kojima se ispire kolektivno osjećaj krivnje, dobivamo potpunu sliku licemjernog druÅ¡tva koje ne može asimilirati psihičke činjenice, te se osobnost pretvara u narcističku osobu koja po stare dane iskoriÅ¡tava svoju djecu kroz različite ucjene i nametanja krivnje kroz bolesti i sl. Danas to zovemo pomaganje starijima. S druge strane, imamo poplavu duhovnjaka jedni pozitivno razmiÅ¡ljaju i “pomažu”, s druge strane, su oni koji se bore protiv zla i pokvarenih vlada i kompanija. Ni jedni ni drugi ne vide psihu niti snove Å¡to oni govore već su svoju Sjenu sakrili, prvi u arhetipu Spasitelja, drugi u antičkom heroju koji se bori za pravdu. Spasitelj skriva želju u kojoj kontrolira druge tako Å¡to zadužuje osobu kojoj pomaže i nameće joj vlastito miÅ¡ljenje. Heroj skriva želju za borbom i uživanje u nadmetanju te projiciranju zla u drugoga kako bi sakrio i vidio svoje stvarne pobude.

Društvo smo koje je nasljedilo antičku mitologiju i ne vidimo kako ova dva arhetipa vladaju našom civilizacijom. Treći, na kojem je izgrađen kapitalizam jer svi proizvodi se okrenuti njemu, potječe isto iza antike, a to je arhetip ljubavnika koji u svojoj Sjeni skriva strah da ne bude nevoljen, odnosno on ga potiče na zaljubljivanje, a ne sama ljubav. Sva tri arhetipa satkani su u naš način života i diktiraju smjer života u modernom društvu.

U stvarnosti u kojoj živimo ne susreću se osobe, već spomenute projekcije arhetipova koje nam dodjeljuje društvo. Moj prijatelj je arhetip šaljivđije, ili je arhetip umjetnika, točnije, vlastitu stvarnost prilagođavamo svojem arhetipu kojeg živimo.

Iako su arhetipove iskoristili Facebook i ostale društvene mreže te zaradili na njima milijarde, ljudi i dalje ne vjeruju u postojanje psihe, ali velika većina vjeruje u Boga i kažu za sebe da su pravoslavci, katolici, muslimani ili budisti. Iako će dosta ljudi reći da vjeruje u snove, u stvarnosti tome nije tako, jednostavno ne mogu prihvatiti da je bol uzrokovana krivim projekcijama i procjenama, prihvaćanje mnogih društvenih tabua zapravo su otrovi koji upropaštavaju mnoge živote. Opsjednutost je to o dobrobiti nacionalnosti, poštovanju roditelja iako znanstveno 85 posto njih je uništilo živote svoje djece, pa do vjerovanja da se od plaće živi, te da ćete živjeti od mirovine, odnosno većina umirovljenika danas preživljava. Ne smijete zaboraviti da upravo siromaštvo kojeg propagira religija stvara najviše psihičkih bolesti. Najveći broj onih koji uzimaju terapiju za psihičke tegobe ustvari pripadaju siromašnim slojevima društva.

Jung je govorio da onaj dio života koji vam ide najslabije, bilo to materijalno, emotivno ili intelektualno jest područje u kojem se nalazi vaša Sjena i na kojoj je dobro da radite i otkrivate društvene mitove u koje ste povjerovali.

Špilja u koju se bojiš ući sadrži blago koje tražiš.”
― Joseph Campbell

Iako je ovaj članak prekratak da bi izložio mnoge primjere kojima mogu potkrijepiti rečeno, bitno je okrenuti se za sobom kako bi se vidjelo kako se život sastoji od vjerovanja u društvene mitove. Ako ste pronašli svoj arhetip kojem se ostvarujete, onda ga živite svjesno, to je zadatak svakog čovjeka. Jung je živio arhetip mudraca, Tesla arhetip istraživača, Mozart arhetip umjetnika. Nastavak arhetipa je u mitovima, možda živite mit o Ozirisu, ili antički mit o tragičnoj ljubavi, ono što je bitno da nastavite mit jer to je ono što mit traži, odnosno da ga nadiđemo.
“Ljudi kažu da ono što svi tražimo je smisao života. Ne mislim da je to ono što stvarno tražimo. Mislim da ono što tražimo jest iskustvo života, tako da će naša životna iskustva na čisto fizičkom planu imati rezonancije s našim najdubljim bićem i stvarnošću, tako da zapravo osjetimo ushićenje života.”
― Joseph Campbell

Nikola Žuvela