[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Pitanje dobra i zla je pitanje koji ljudi ne mogu razumijeti jer faza razvoja u kojoj se nalaze je poÄetna faza u kojoj sebe ljudi vide kroz etniÄku skupinu i mjesto gdje su roÄ‘eni. Sebe izvan toga okvira samo nekolicina vidi. No, to je faza i cijena razvoja. Na ovoj fazi razvoja većina ljudi mora tražiti neprijatelja u drugome: od nacije, religijske pripadnosti, partnera, Å¡efa ili novca. To je put dok se ne pronaÄ‘e glavnog projektanta unutar sebe. Kako Jung kaže:
Kad bi, kao Å¡to mnogi vjeruju, nesvjesno bilo samo podlo, samo zlo, onda bi situacija bila jednostavna, a put jasan: Äiniti dobro i izbjegavati zlo.
Ali Å¡to je “dobro”, a Å¡to “zlo”?
Nesvjesno nije samo zlo po prirodi, ono je i izvor najviÅ¡eg dobra: ne samo tamnog nego i svijetlog, ne samo zvjerskog, poluljudskog i demonskog nego nadljudskog, duhovnog i u klasiÄnom smislu rijeÄi, “božanskog”.”
Kada bi stvari bili tako jednostavne onda bi lako pronašli krivca i eleminirali ga, ali ovako moramo neprestano tražiti uzroke unutar sebe i provoditi ih svijest uz pomoć boga nesvjesnog:
“Merkur koji personificira nesvjesno u biti je “dupleksâ€, paradoksalno dualistiÄki po prirodi vrag, ÄudoviÅ¡te, zvijer, a u isto vrijeme panaceja, “sin filozofaâ€, sapientia Dei i donum Spiritus Sancti. Budući da je to Äinjenica, ukida se svaka nada u jednostavno rjeÅ¡enje.
Sve definicije dobra i zla postaju sumnjive ili zapravo nevaljane.
Kao moralne sile, dobro i zlo ostaju nepokolebljivi, a kao jednostavne istine za koje ih uzimaju kazneni zakon, deset zapovijedi i konvencionalni kršćanski moral.”
C.G. Jung
Dakle, ureÄ‘enje u kojem postoje zakoni ustvari je pojednostavljeno tumaÄenje stvarnosti i želja da se živi u djeÄjem pjeÅ¡Äaniku. Ono Å¡to obrazovanje uÄi djecu potpuno je iskrivljena stvarnost voÄ‘ena posluÅ¡nosti koja ubija kreativnost, najvredniji sadržaj u djeci, odnosno kreativnost je najbolji most da premostimo polaritete dobra i zla.
“Ali sukobljene suprotnosti mnogo su suptilnije i opasnije, a savjest izoÅ¡trena mudrošću ne može se viÅ¡e zadovoljiti propisima, idejama i lijepim rijeÄima.
Kada se mora suoÄiti s tim ostatkom iskonske psihe….koja žudi za razvojem, svijest postaje nemirna i traži neki vodeći princip ili fiksnu toÄku.” C.G. Jung
“Trebamo viÅ¡e razumijevanja ljudske prirode, jer jedina stvarna opasnost koja postoji je sam Äovjek. On je velika opasnost. Mi toga nažalost nismo svjesni. Ne znamo niÅ¡ta o Äovjeku… premalo. Njegovu psihu treba prouÄavati – jer smo mi izvor svega zla koje dolazi.” C.G. Jung
Tek kada se suoÄimo s ovim principima možemo shvatiti naÅ¡u psihu i vanjske dogaÄ‘aje koji se pokreću ovim unutarnjim principima. Mnogi snovi s kojima radim s ljudima pokazuju kako se oni manifestiraju prvo u snovima, a ako ih ignoriramo onda u vanjskim dogaÄ‘ajima, a kada ih narodi izbjegavaju osvjestiti onda imamo ekonomske krize, pandemije i ratove. Nažalost, ignoriranje i guranje glave u pijesak priroda je Äovjeka koji želi ostati dijete, njegova je velika potreba da se o njemu neprestano brine umjesto da odraste.
Nikola Žuvela
jyotish savjetnik i terapeut
