Martinus je iznio teoriju o mladim duÅ¡ama koje žive na zemlji i kojima vladaju životinjski nagoni. Freud je bio potpuno iskren i rekao je da Äovjekom vladaju dva nagona eros i tanatos, Jung je rekao da je nagon za egzistencijom najjaÄi nagon, ali isto tako je rekao da je Äovjek danas na razini Srednjeg vijeka, odnosno, ako malo raskopate Zapadnu svijest, otkrit ćete Zapadnog barbara. S jedne strane su vjernici za koje je Bog djeÄji vrtić želja kakav bi on trebao biti i u kojem se sanja o nekom raju Å¡to je Freud razotkrio kako Narcis gradi svoju sliku oko toga da je on u centru svijeta pa tako i Boga stavlja u taj vrtić u kojem je Bog onaj koji bi mi trebao dati dobar život. S druge, aetisti vjeruju i sanjaju svog boga, a to je pravna država, ali oni ne vide da ih je sociologija, filozofija i pasihoterapija razotkrila, da traže svog tatu, a Nietzsche je rekao da je država najveća i najhladnija neman od svih nemani. Upravo imamo rat na Istoku Europe gdje djeca ratuju za svog tatu i državu. Malo tko vidi da se radi o dva inferirona naroda, odnosno, kako je Jung rekao, da su Nijemci bili inferiorni u odnosu na Engleze i Francuze, a da svoju inferiornost vuku od susjeda Slavena koji su ekstremno inferironi. Slaveni žive u feudalnom druÅ¡tvu gdje vlada arhetip junaka koji vjeruje u osvajanje druge zemlje ili kolonijalizam, zato se daju imena ulicama po ratnim zloÄincima.
Uz inferiornu ulogu dolazi do potrage za mesijom, to su bili Hitler i Staljin, a sada se u Europu ponovno vraća zadah mesije kojeg se zaziva da će spasiti Europu i to bivÅ¡i Älanovi komunista koji su veliki kršćani, poput Orbana. Ako želite vladati okrenite se inferiornima.
Iza svake inferiornosti se skriva želja za moći, odnosno mnogi su u kršćanstvo projicirali inferiornost, odnosno kršćani najviÅ¡e traže mesiju politiÄara koji će ih vratiti u prvobitno rajsko stanje.
 S druge strane, religija je na Istoku iskrivila prvobitnu filozofiju idealizirajući prosvjetljenje. Taj pogled na stvarnost je stvorio bijeg od ovog svijeta te mnogi, kako ne bi vidjeli svoju Sjenu, projiciraju na materijalni svijet kojeg se demonizira, a to je ponovno stvaranje, spomenutog djeÄjeg vrtića u kojem se izbjegava spoznaja i susret sa sobom. Traži se religija, a ne vlastito iskustvo.
Istok se želi osloboditi patnje, ali bijegom i skraÄenim putem kako se ne bi susrelo s boli. Ono Å¡to je Nietzsche nesvjesno dobro uoÄio, ako želite spoznaju ne možete bježati od doživljaja bola i bježati od onoga Å¡to je neprijatno. Ako Jastvo unutar vas odluÄi da morate proživjeti ono Äega se bojite, vi ćete proživjeti ono Äega se najviÅ¡e bojite. Igrani film Samskara pojednostavljeno opisuje Å¡to znaÄi djelovanje Jastva, gdje se redovnik zaljubljuje, a onda poslije prevari svoju ženu. Ne možete odluÄiti kada ćete prekinuti takva iskustva i koliko se trebate razvijati. Puno puta se poistovjetimo s Bogom ili iflacijom ega i imitiramo moć kojom sanjamo da razumijemo ovaj proces, ali spoznaja se sastoji od življenja života a ne bježanja od života zbgo straha od boli. Ljudi žive na razini preživljvanja, toÄnije, u inferiornom stanju u kojem nesvjesno maÅ¡taju o Spasitelju unoseći ga u odnos zbog kojeg su nesposobni voljeti, ne mogu doživjeti intimnost jer ispod tankog sloja svijesti skriva se volja za moć i želja za bogatstvom. Zato sve religijske organizacije imaju skupe hramove kako bi Äovjeku približili raj kojeg on želi za sebe. Jeftino poigravanje s inferiornima koji vjeruju da se dobri, ali tu dobrotu ne žive.
Ateisti imaju svoju znanstvenu religiju u kojoj spaÅ¡avaju planet kroz znanstveno ophoÄ‘enje s prirodom, oni, isto tako, emocionalno su nesposobni, skrivaju svoj nesvjesni Srednji vijek ispod praga svijesti, gdje intrumentima dodiruju prirodu pokazujući uÅ¡kopljenost vlastitog Erosa penetrirajući u sliku Petra Pana koji skaÄe s jedne ideologije na drugu. Takvi ljudi ulaze u odnose i stvaraju disfunkcionalne obitelji. Religija je iskljuÄivo muÅ¡ka, a ženi pripada tama jer je nosioc individualnosti koja ne boluje pravilima, zato je velika većina ne preferira. Za kraj citirati ću Junga: “Mi smo neuravnotežena rasa, pa je naÅ¡ nervni sistem inferioran, na neki naÄin; vrlo smo daroviti, kao vatra i plamen, ali malo zemlje imamo. Zato smo uglavnom banditi, ratnici, pirati i ludaÄi. To je karakteristika Zapada, kao Å¡to se može vidjeti u izrazu naÅ¡ih lica. ProuÄite lice drugih rasa i vidjet ćete razliku: imamo sve karakteristike manje ili viÅ¡e ludih ljudi. To je potpuno jasno – ja sam to vidio…Duboko smo osjetljivi, uvredljivi i podložni, ne možemo podnositi bol i veoma smo razdražljivi. Mi smo kao neka vrsta genija s velikim brojem nepodnoÅ¡ljivih karakternih crta. To je tužno, ali je tako, a to vjerovano objaÅ¡njava Äinjenicu da uvijek imamo tako jednostranu ideju o božanstvu. Jer, neuravnoteženo stanje uvijek gaji osjećanje inferiornosti; svaka jednostrana osoba ima osjećanje inferiornosti, osjećanje da je zastranila. Naravno, zastranila je od prirode, a to daje osjećanje inferiornosti. Bijelog Äovjeka uglavnom karakterizira neograniÄena megalomanija u kombinaciji s osjećanjem inferiornosti; to je stvar koja nas tjera sve dalje i dalje. Moramo sve znati, uvijek u potrazi za naÅ¡om izgubljenom božanstvenošću, koju možemo imati samo onoliko koliko smo u skladu s prirodom.”
Nikola Žuvela