“U mitovima… samo onaj koji je riskirao borbu sa zmajem i nije bio poražen osvaja blago ili „blago do kojeg je teško doći. On je jedini koji ima pravo na samopouzdanje, jer se suočio s tamnim djelom sebe i time stekao sebe. To iskustvo mu daje određenu vjeru i povjerenje u njegovu sposobnost da se održi, jer je sve što mu je prijetilo iznutra učinio svojim. Zaslužio je pravo vjerovati da će moći prevladati sve buduće prijetnje istim sredstvima. Dosegnuo je unutarnju sigurnost koja ga čini sposobnim za samopouzdanje.“ – Carl Jung
Ovdje se nećemo baviti simbolikom zmajeve vatre, koja se u stvarnosti povezuje s manipulacijom dahom koja se koristi u kineskim tehnikama transformacije ili u indijskoj tantri. Istok je već u prošlosti učinio ovaj proces dostupnim na nesvjesnoj razini kroz tehnike disanja. Mi na Zapadu to nismo radili i moramo taj proces mitološki pretvoriti u vlastitu tehniku koja se koristi za transformaciju nižih stanja koja se pretvaraju u viša stanja poput aktivne imaginacije koja se koristi u psihoterapiji. Pojednostavljeno preuzimanje tehnika s Istoka bez pripreme i znanja pretvorilo se u šarlatanstvo na Zapadu o čemu je pisao Jung, jer su sve te tehnike uglavnom upotrebljive jako malo jer im nedostaje spomenuti faktor mitološko-psihološkog razumijevanja, a to je opipljivo razumijevanje arhetipa zmaja ili simbolički naše Sjene, a onda se može početi raditi na osjećajima koji su skriveni iza ovog arhetipa. Pravi istočnjački praktičar, ako radi tehniku s dahom, on vidi zmaja, zapadnjak ju radi mehinčki on je napravio racionalni štit od nesvjesnih arhetipova i zato nema nikakvih rezultata. Zapadnjak pristupa sebi kao projektu za optimizaciju gdje uči tehnike disanja za smirenje, meditaciju za produktivnost, jogu za fleksibilnost ali, spretno izbjegava suočavanje s tjelesno emocionalnom istinom koju te tehnike mogu otkriti ili izvuči iz čovjeka a da praktikant nije spreman prihvatiti dobro i zlo. Zmaj ili Sjena zahtijeva susret s nelagodom, strahom, ljutnjom, žudnjom onim što je u nama divlje i neobuzdano.
Zmaj kao arhetip je simbol nesvjesnog i nositelj instinkta i vitalne energije, kundalini ili libida. Zmaj želi uzeti tu energiju, ona je izvorno bila njegova hrana koju je vitez ili Sveti Juraj osvojio i uzeo za sebe. Na primjer, donesete odluku da želite naučiti programski jezik i time promijeniti svoju profesiju, Arhetip Zmaja će vas pozvati na odgovornost izazivajući vas da pogledate stvari koje vam stoje na putu. Zmaj vas traži da pogledate što vas sprječava, imate li snage ili vječno birate najteže mete kako se ne bi pomaknule, gdje zmaj postaje destruktivna sila?
U mitu, Zmaj skuplja blago u svom brlogu. Zmaj sjedi na njemu; spava na njemu. Služe li drago kamenje, zlato i srebro Zmaju? Ne, Zmaju nije od koristi. Ali to znači da vaš Zmaj ima zalihu resursa: vremena, energije, znanja, kojima biste mogli pristupiti samo kad biste znali kako. U nekim mitovima, zmaj kontrolira pristup mladoj djevojci. To simbolizira odabir partnera do kojeg se ne može doći. On je pod utjecajem Sjene Zmaja ili onoga što osoba odbija razumjeti. Dakle, osoba ima osjećaj da je nešto izvana sprječava, ali zapravo ne može vidjeti svoju Sjenu, u kojoj je nepristupačnost pravilo. Potrebno je prvo da se susrestnete sa usamljenošću, strahom od napuštanja, a ono najvažnije da se susretnete s internaliziranim majčinskim i očinskim glasovima, prije nego što uđete u carstvo odnosa. Zmaj je projekcija straha ili pećina koju vješto čovjek izbjegava.
Također, svatko nešto čuva: novac, knjige, dragocjene predmete, kolekcionarske predmete, veze, iskustva. Trik je u tome da se oslobodimo stvari koje nam ne trebaju ili da ih učinimo korisnima.
Da bismo se pomirili sa Zmajem, potrebno je istražiti kakav utjecaj ima na nas. Jung je predložio aktivnu maštu i puštanje Zmaja da luta gdje promatramo i pratimo svoje emocije i reakcije. Jung je radio na aktivnoj mašti, smatrajući je iscjeljujućom, dok je Tesla u njoj pronašao najveće izume. Ono što Zmaj radi zapravo je ono što radi nesvjesni dio nas koji ne vidimo u sebi kako funkcionira. Ljudi imaju svjesne stavove, dok nesvjesno govoreći potpuno drugačije od spomenutih težnji.
Nikola Žuvela
