[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
“Umjetnost treba oponaÅ¡ati prirodu u njenom djelovanju”, vole reći alkemiÄari. Uzor na koji se pozivaju alkemiÄari u njihovom alkemijskom djelu je priroda. “
Umjetniku, alkemiÄaru, koji je spoznao njen naÄin djelovanja, priroda pomaže u dovrÅ¡avanju onog Å¡to je on zapoÄeo. Dakle, kada radite na sebi, to je alkemijski proces kojeg onda priroda sama dovrÅ¡i. Izraz “priroda” ima ovdje posve odreÄ‘en smisao. To je spoznaja opažanjem njenog ritma koji vlada, kako vanjskim, tako i unutarnjim svijetom. ZapadnjaÄka alkemija koristi jezik platoniÄke metafizike a Å¡to znaÄi natura ili physis objaÅ¡njava nam Plotin.
Plotin kaže u ime prirode: ‘Bilo bi bolje ne postavljati pitanja (odnosno, ne razmiÅ¡ljati), nego Å¡utke uÄiti, upravo kao Å¡to i ja sama Å¡utim, jer ne obiÄavam govoriti (za razliku od Duha koji se objavljuje u rijeÄima). No, valja ti znati da sve Å¡to nastaje jest predmet moga Å¡utljivog izvornog viÄ‘enja, jer i sama sam proistekla iz jednog viÄ‘enja. Volim kontemplaciju, a ono Å¡to u meni kontemplira, ujedno proizvodi predmet svoje kontemplacije. Na taj naÄin, kao rezultat njihove kontemplacije, matematiÄari riÅ¡u figure. Ja pak niÅ¡ta ne riÅ¡em. Samo promatram, a oblici tvarnog svijeta nastaju kao da proizlaze iz mene…”.
Prema tome, priroda je u svojoj biti srodna s pratvari. Ispod nje samo je pratvar, pasivna osnova. To gradi most prema indijskoj ideji Shakti, ženskoj, stvaralaÄkoj snazi božanstva ili samoj prirodi. Na tu se ideju pozivaju i sve one tantriÄke metode koje su od svih duhovnih umjetnosti najsrodnije baÅ¡ s alkemijom i meÄ‘u koje Indijci ubrajaju alkemiju.
Kao Kâli, Shakti je s jedne strane “svemajka”, koja s ljubavlju njeguje sva bića, a s druge strane tiranska gospodarica, koja ih izruÄuje na sve naÄine uniÅ¡tenja, smrti, vremenu i prostoru koji ih rastavljaju. Shakti se ponekad oslikava u uzviÅ¡enoj ljepoti, a katkad u zastraÅ¡ujućim oblicima. Njena boja je tamna kao i njena nedokuÄiva bit. Ona je takoÄ‘er Maya, božanska umjetnost koja bićima dodjeljuje njihove mnogostruke oblike, udaljujući ih na taj naÄin od njihovog jednog, beskonaÄnog pratemelja. Agori ili “tamni” isposnici u Indiji se mole Kali jer znaju da ne mogu pobijediti žensku prirodu. Smatraju je centrom svemira a danas mi možemo to tumaÄnje povezati s crnom rupom koja guta zvijezde i ujedno ih stvara poput Kali.
Shakti ima oba vida postojanja, kako pozitivni, tako i negativni, svedeni na jedan jedini korjen. Priroda se pojavljuje kao majÄinski milosrdna i ujedno jeziva. Prema tom alkemijskom uÄenju, nasuprot osobnom Božjem djelovanju kojeg opisuje teologija i filozofija, Shakti stvara na neosoban naÄin.  Hermetisti to zovu natura koja je danas utonula u svjetovno i ona se manifestira kroz znanost kao zamjena za Boga. Priroda je pogonska snaga svih promjena, “potencijalna energija” u stvarima. Priroda poseže kao ona majÄinska prasnaga koja izbavlja duÅ¡u iz njenog krhkog i neplodnog postojanja. Ona je snaga žudnje u Äovjeku, ali i puno viÅ¡e od toga – ona je “priroda”, neiscrpna potencija Å¡to dovodi do razvoja svih sklonosti skrivenih u biću, bilo to suglasno planovima njegovog “Ja†ili protiv njih, već prema tome je li “Ja†u stanju sebe uskladiti s moći prirode ili postati njenom žrtvom. Ona je uvijek “žensko”, kao Dame Nature, i u svom straÅ¡nom vidu, kao Veliki Zmaj koji se uvija kroz sve stvari. Kako kaže Nietzsche: vjeÄno žensko,
Prema jednom shvaćanju koje joÅ¡ i danas prijanja uz njeno ime, priroda uvijek ima prinudan karakter koji je bitno razlikuje od slobodnog upravljanja ljudske volje. Dante je objaÅ¡njava kao ljubav “koja pokreće Sunce i druge zvijezde”. PsiholoÅ¡ki promatrano, ono Å¡to na poÄetku duhovnog dijela izgleda kao opasan, ometajući nagon, prilikom dovrÅ¡enja majstorstva postaje stvaralaÄka snaga, uzgon koji svijest uznosi k viÅ¡im razinama. Nesvjesno stvara svijest, toÄnije Shakti ili priroda stvara muÅ¡karca, zato muÅ¡karci imaju strah od žene jer znaju da je ona moćnija od njih. MuÅ¡karac cijeli život stvara autonomija od majkei stalno je u strahu da ga ona ne pobjedi, poput mnogih zmajeva iz mitologija.
Ono Å¡to je energija Shakti u ženi i muÅ¡karcu ili priroda jest ono Å¡to nas tjera na kupovanje radi doživljaja erosa, ona nas tjera na razarajuće strasti i destrukciju, ali Å¡to je viÅ¡e asimiliramo u svakodnevnom životu ona postaje stvaralaÄka snaga. Stoga, upoznavati sebe, kroz promatranje ili meditaciju, jedno je od najvažnijih asimilirajućih snaga u nama. Shakti ili prirodu vidimo Äesto kao neÅ¡to lijepo ali i zastraÅ¡ujuće. Ona je samo dio prirode koja tako postoji sve dok je ne spoznamo kao dio sebe, ona je kundalini ili eros u nama.
Nikola Žuvela