[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]

“Umjetnost treba oponaÅ¡ati prirodu u njenom djelovanju”, vole reći alkemičari. Uzor na koji se pozivaju alkemičari u njihovom alkemijskom djelu je priroda. “

Umjetniku, alkemičaru, koji je spoznao njen način djelovanja, priroda pomaže u dovrÅ¡avanju onog Å¡to je on započeo. Dakle, kada radite na sebi, to je alkemijski proces kojeg onda priroda sama dovrÅ¡i. Izraz “priroda” ima ovdje posve odreÄ‘en smisao. To je spoznaja opažanjem njenog ritma koji vlada, kako vanjskim, tako i unutarnjim svijetom. Zapadnjačka alkemija koristi jezik platoničke metafizike a Å¡to znači natura ili physis objaÅ¡njava nam Plotin.

Plotin kaže u ime prirode: ‘Bilo bi bolje ne postavljati pitanja (odnosno, ne razmiÅ¡ljati), nego Å¡utke učiti, upravo kao Å¡to i ja sama Å¡utim, jer ne običavam govoriti (za razliku od Duha koji se objavljuje u riječima). No, valja ti znati da sve Å¡to nastaje jest predmet moga Å¡utljivog izvornog viÄ‘enja, jer i sama sam proistekla iz jednog viÄ‘enja. Volim kontemplaciju, a ono Å¡to u meni kontemplira, ujedno proizvodi predmet svoje kontemplacije. Na taj način, kao rezultat njihove kontemplacije, matematičari riÅ¡u figure. Ja pak niÅ¡ta ne riÅ¡em. Samo promatram, a oblici tvarnog svijeta nastaju kao da proizlaze iz mene…”.

Prema tome, priroda je u svojoj biti srodna s pratvari. Ispod nje samo je pratvar, pasivna osnova. To gradi most prema indijskoj ideji Shakti, ženskoj, stvaralačkoj snazi božanstva ili samoj prirodi. Na tu se ideju pozivaju i sve one tantričke metode koje su od svih duhovnih umjetnosti najsrodnije baš s alkemijom i među koje Indijci ubrajaju alkemiju.

Kao Kâli, Shakti je s jedne strane “svemajka”, koja s ljubavlju njeguje sva bića, a s druge strane tiranska gospodarica, koja ih izručuje na sve načine uniÅ¡tenja, smrti, vremenu i prostoru koji ih rastavljaju. Shakti se ponekad oslikava u uzviÅ¡enoj ljepoti, a katkad u zastraÅ¡ujućim oblicima. Njena boja je tamna kao i njena nedokučiva bit. Ona je takoÄ‘er Maya, božanska umjetnost koja bićima dodjeljuje njihove mnogostruke oblike, udaljujući ih na taj način od njihovog jednog, beskonačnog pratemelja. Agori ili “tamni” isposnici u Indiji se mole Kali jer znaju da ne mogu pobijediti žensku prirodu. Smatraju je centrom svemira a danas mi možemo to tumačnje povezati s crnom rupom koja guta zvijezde i ujedno ih stvara poput Kali.

Shakti ima oba vida postojanja, kako pozitivni, tako i negativni, svedeni na jedan jedini korjen. Priroda se pojavljuje kao majčinski milosrdna i ujedno jeziva. Prema tom alkemijskom učenju, nasuprot osobnom Božjem djelovanju kojeg opisuje teologija i filozofija, Shakti stvara na neosoban način.  Hermetisti to zovu natura koja je danas utonula u svjetovno i ona se manifestira kroz znanost kao zamjena za Boga. Priroda je pogonska snaga svih promjena, “potencijalna energija” u stvarima. Priroda poseže kao ona majčinska prasnaga koja izbavlja duÅ¡u iz njenog krhkog i neplodnog postojanja. Ona je snaga žudnje u čovjeku, ali i puno viÅ¡e od toga – ona je “priroda”, neiscrpna potencija Å¡to dovodi do razvoja svih sklonosti skrivenih u biću, bilo to suglasno planovima njegovog “Ja” ili protiv njih, već prema tome je li  “Ja” u stanju sebe uskladiti s moći prirode ili postati njenom žrtvom. Ona je uvijek “žensko”, kao Dame Nature, i u svom straÅ¡nom vidu, kao Veliki Zmaj koji se uvija kroz sve stvari. Kako kaže Nietzsche: vječno žensko,

Prema jednom shvaćanju koje joÅ¡ i danas prijanja uz njeno ime, priroda uvijek ima prinudan karakter koji je bitno razlikuje od slobodnog upravljanja ljudske volje. Dante je objaÅ¡njava kao ljubav “koja pokreće Sunce i druge zvijezde”. PsiholoÅ¡ki promatrano, ono Å¡to na početku duhovnog dijela izgleda kao opasan, ometajući nagon, prilikom dovrÅ¡enja majstorstva postaje stvaralačka snaga, uzgon koji svijest uznosi k viÅ¡im razinama. Nesvjesno stvara svijest, točnije Shakti ili priroda stvara muÅ¡karca, zato muÅ¡karci imaju strah od žene jer znaju da je ona moćnija od njih.  MuÅ¡karac cijeli život stvara autonomija od majkei stalno je u strahu da ga ona ne pobjedi, poput mnogih zmajeva iz mitologija.

Ono što je energija Shakti u ženi i muškarcu ili priroda jest ono što nas tjera na kupovanje radi doživljaja erosa, ona nas tjera na razarajuće strasti i destrukciju, ali što je više asimiliramo u svakodnevnom životu ona postaje stvaralačka snaga. Stoga, upoznavati sebe, kroz promatranje ili meditaciju, jedno je od najvažnijih asimilirajućih snaga u nama. Shakti ili prirodu vidimo često kao nešto lijepo ali i zastrašujuće. Ona je samo dio prirode koja tako postoji sve dok je ne spoznamo kao dio sebe, ona je kundalini ili eros u nama.

Nikola Žuvela

[/two_third]